Zemlje jugoistočne Europe, Baltika te ostale zemlje istočne Europe ove bi se godine mogle suočiti sa smanjenjem opsega kreditiranja.
U istraživanju Unicredit grupe predstavljenom na Euromoneyjevoj konferenciji o ulaganjima i gospodarskim perspektivama u Beču istaknuto je, naime, da u zemljama tranzicijske Europe perspektive rasta ostaju razmjerno pozitivne. To danas podrazumijeva nešto niže stope rasta, odnosno nastavak već započetog usporavanja rasta u odnosu na posljednjih nekoliko godina.
Ključne prognoze za regiju odnose se, dakako, i na Hrvatsku kojoj u Unicreditu za ovu godinu predviđaju ekonomski rast od 4,7% (za 2007. realni se rast BDP-a procjenjuje na 5,8 posto).
Glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja ističe kako se Hrvatska time zapravo vraća na svoj višegodišnji (održivi) prosjek rasta. Očekivani rast po nešto nižoj stopi od lanjske dijelom objašnjava i realno manjim rastom kreditne aktivnosti, zbog kombinacije zadržavanja 12-postotnog ograničenja rasta kredita i veće inflacije.
Vezano uz kredite, valja napomenuti i utjecaj poskupljenja zaduživanja, odnosno širenja tzv. spreadova kao iskaza "troška" rizika. Usto, očekivanje realnog rasta manjeg od 5% Šaravanja dijelom pripisuje fiskalnoj kontrakciji, navodeći kako će primjerice, nakon lanjskog povrata duga umirovljenicima u iznosu oko tri milijarde, isplate dugova umirovljenicima biti daleko manje, oko procijenjenih 850 milijuna kuna.
U svakom slučaju, neka najavljena povećanja socijalnih naknada ukupno bi trebala biti manja od iznosa očekivanih smanjenja rashoda. Za preciznije računice, međutim, analitičari čekaju proračun za 2008.
Glavna ekonomistica Unicredita Debora Revoltella ističe da je snažan rast u jugoistočnoj Europi i Baltiku posljednjih godina praćen i pojačanim oprezom u vezi s mogućim pregrijavanjem pa bi usporavanje rasta kredita moglo biti čak i korisno u korigiranju postojećih neravnoteža. Donedavno su na to više upozoravale centralne banke, a HNB je pritom zacijelo bio jedna od proaktivnijih.
Tako je u skupini zemalja jugoistočne Europe Hrvatska istaknuta kao primjer najvećih pozitivnih pomaka u 2007. s obzirom na ovisnost bankarskog sektora o inozemnom financiranju. Lani je, naime, bankarski sektor smanjio udio neto vanjskih obveza u odnosu na ukupnu imovinu sa 12 na samo 6 posto, što je uvelike rezultat mjera HNB-a potaknutih dokapitalizacija banaka.
Ipak, unatoč izazovima koji stoje pred zemljama srednje i (jugo)istočne Europe, u Unicreditu za ovu godinu u 17 zemalja CEE regije očekuju prosječnu stopu rasta od 5,9% (u 2007. rast se procjenjuje na prosječnih 6,6 posto), a dogodine računaju na prosječan rast BDP-a na razini 5,6 posto. (V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
