Na jesen treća izmjena Zakona o radu u 13 godina primjene. Poslodavci su već najavili da će tražiti veću fleksibilizaciju zapošljavanja
Prema planu usklađivanja zakona, izmjene ZOR-a trebale su već do ljeta stići u saborsku proceduru, ali se sve rastegnulo. Predsjednik NHS-a Krešimir Sever smatra da su sindikati, osim najniže plaće, trebali još u proljeće isforsirati i izmjene ZOR-a, no ovako se nakon prosvjeda izgubilo vrijeme.
"Svojevrsna radnička biblija ne smije se mijenjati na brzinu i bez dogovora sa sindikatima", ističe Sever.
Otkazni rokovi i otpremnine u kolektivnim ugovorima?
Po najavama, Vlada nema namjeru temeljito pretresti ZOR, već samo uskladiti neke odredbe s europskim standardima, a riječ je o prekovremenom radu, godišnjim odmorima (najmanje 24 umjesto 18 dana), te radu žena noću.
No, i poslodavci i sindikati već imaju u rukavu pripremljenu listu zahtjeva i spremno čekaju jesenske pregovore. To će biti treća izmjena zakona u gotovo 13 godina primjene, pa će i jedni i drugi nametnuti i druge teme u pregovorima kako bi iskoristili priliku.
Poslodavci su u svojoj "bijeloj knjizi" već obznanili zahtjeve, a temeljni je daljnja fleksibilizacija tržišta rada, odnosno brže i jeftinije otpuštanje i zapošljavanje radnika. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca tvrde da je otpuštanje radnika za njih i dalje komplicirano i skupo, zbog čega sve više zapošljavaju radnike na određeno vrijeme kako bi ih mogli lakše, brže i bez troška otpustiti.
Poslodavci će tražiti da se otkazni rokovi i otpremnine ne reguliraju zakonom, već kolektivnim ugovorima.
Ograničavanje rada na određeno vrijeme
Sindikati apsolutno odbijaju takvu mogućnost, jer bi po tom modelu dužinu otkaznog roka i visinu otpremnine za više od polovine zaposlenih, koliko ih nije pokriveno kolektivnim ugovorima, određivao sam poslodavac u pravilniku ili ugovoru o radu. Sindikati su zbog toga spremni i "zaratiti", a izmjene ZOR-a su jedna od rijetkih tema u vezi koje su jedinstveni u zahtjevima.
Za sindikate je na prvom mjestu zahtjev za ograničavanje rada na određeno vrijeme s tri na najviše godinu dana, i to isključivo kao iznimku u slučaju zamjene ili povećanog obima posla. Unatoč smanjenju troškova otkaza, rad na određeno sada je već postao pravilo, pa već 86 posto nezaposlenih dobiva privremeni posao.
Sindikati će tražiti i da se zakonom uvede pravo na dodatak za radni staž, regres, naknadu za prijevoz i prehranu, te obvezna evidencija radnog vremena. (A.T.)
Izvor:
Vjesnik
