Većina građana smatra da diskriminacija i dalje postoji, a najčešće žrtve su osobe drugačijeg seksualnog opredjeljenja ili vjere, osobe s invaliditetom te mlađi i stariji
Iako je Europska unija donijela stroge zakone za borbu protiv diskriminacije, na žalost njihovo provođenje je neučinkovito, upozorilo je oko 400 sudionika summita na temu jednakosti koji se 29. i 30. rujna održao u Parizu.
Povod okupljanja bio je i prijedlog Europske komisije koja smatra da borba protiv diskriminacije nije djelotvorna te predlaže jačanje daljnjih mjera, budući da je nejednakost u EU i dalje prisutna.
Razlike u plaćama
Žene su još uvijek 15 posto slabije plaćene od muškaraca, a u privatnom sektoru ta se razlika penje na čak 25 posto, upozorili su stručnjaci analizirajući rezultate kampanje protiv diskriminacije u 2007. godini, koja se obilježavala kao godina jednakih mogućnosti.
"Borba protiv diskriminacije nalazi se u središtu socijalne politike Europske unije", podsjetio je europski povjereni za zapošljavanje i socijalna pitanja, Vladimir Špidla. Špidla je objasnio kako upravo zato predlažu nove odredbe kojima bi se zagarantirala bolje zaštita u svim područjima društvenog života.
Zaposlena tek polovica osoba s invaliditetom
Na summitu je još jednom istaknuto kako se ženama i dalje uskraćuje pravo na napredovanje do najodgovornijih pozicija, a osobe s invaliditetom su u posebno lošem položaju. Zaposleno ih je tek oko 50 posto, dok stopa zaposlenosti zdravih osoba iznosi 68 posto.
Iako je prošle godine u 30 europskih zemalja pokrenuto oko tisuću projekata za borbu protiv diskriminacije, koji su pridonijeli i podizanju razine svijesti građana za svoja prava, Europa se još uvijek nalazi pred brojnim izazovima.
Gotovo trećina svjedočila uznemiravanju
Potvrđuju to i podaci Eurobarometrova istraživanja u kojem je znatna većina ispitanih istaknula da je diskriminacija i dalje vidljiva u njihovoj zemlji. Posebice su česti slučajevi diskriminacije na temelju seksualnog opredjeljenja (51 posto), invaliditeta (45 posto) te dobi ili vjerskog opredjeljenja (42 posto).
Tada je oko 30 posto Europljana istaknulo da su bili svjedoci diskriminacije ili uznemiravanja na radnom mjestu, dok 48 posto njih smatra da borba protiv diskriminacije nije učinkovita.
Diskriminacija u zdravstvu i obrazovanju
Europske direktive iz 2000. godine zabranjuju sve oblike diskriminacije, jedino što on prva brani diskriminaciju na temelju rasne i etničke pripadnosti u svim segmentima života.
Druga pak brani diskriminaciju na temelju dobi, invaliditeta, seksualnog opredjeljenja i vjerske pripadnosti, ali samo u području zapošljavanja te nije čudno da se građani susreću s diskriminacijom u drugim područjima.
Također je istaknuto kako je dobna diskriminacija i dalje je prisutna budući da se na nju žale i mlađi i stariji, a te su dobne skupine i najčešće žrtve diskriminacije u zdravstvu, obrazovanju, sustavu socijalne zaštite i stanovanju.
Zbog toga je EK i predložila proširenje zakona na sve razine društva i područja društvenog života, kojima bi se zagarantirala dugoročnija zaštita svih građana. (V.K.)
Izvor:
eGovmonitor
