Smiljana Leinert Novosel s FPZ-a smatra da bi se na predstojećim lokalnim izborima udio žena, s sadašnjih 10 posto, mogao povećati na 15 posto, ali i za to treba volja stranačkih čelnika
Nedavno usvojen Zakon o ravnopravnosti spolova trebao bi sankcijama osigurati da do trećih redovitih izbora nakon stupanja na snagu, udio žena na kandidacijskim listama bude najmanje 40 posto.
Naime, sada ih je na lokalnoj razini samo 10 posto, dok ih je u Saboru 21 posto. Ovi podaci govore o hrvatskoj specifičnosti, jer je u svijetu pravilo da je žena na lokalnoj razini mnogo više nego na višim razinama politike.
Bolje razumijevanje okoline
Smiljana Leinert Novosel s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu objašnjava da je se muškarci očito kod nas još bore i za tu razinu odlučivanja, a da bi predstojeći lokalni izbori mogli donijeti tek neznatan pomak u korist žena.
"Smatram se da su žene rođene za ovu razinu odlučivanja jer bolje razumiju probleme svoje okoline, imaju veću motivaciju i na takvim pozicijama mogu dati najviše za širu zajednicu. Zato ih je u drugim zemljama svijeta na lokalnoj razini i četiri puta više nego kod nas", objasnila je Leinert Novosel.
Uz bok s EU
Smatra da bi se na predstojećim lokalnim izborima udio žena, s sadašnjih 10 posto, mogao povećati na 15 posto, ali i za to treba volja stranačkih čelnika. Oni su, naime, filtar koji propuštaju žene na kandidacijske liste.
Statistički gledano, mnogo je bolja zastupljenost žena u Saboru, gdje ih je 21 posto. Možemo biti zadovoljni usporedimo li se s Francuskom, Belgijom, Velikom Britanijom ili Njemačkom, gdje ih je manje od 25 posto.
"Ali bismo mogli biti frustrirani što smo u prošlom sustavu imali udio od 26 posto žena u predstavničkom tijelu. No to se postiglo na umjetan način, a ne spontanom voljom građana", kazala je Smiljana Leinert Novosel.
Visoka zastupljenost u Africi
Zanimljiv fenomen su afričke zemlje koje imaju iznenađujuće velik udio žena u predstavničkim tijelima. U Runadi i drugim zemljama južne Afrike ima ih do 50 posto. No i tamo se taj udio postigao kvotnim mehanizmom dok je kvaliteta demokratskog života u tim zemljama niska.
Istodobno Francuska ima samo 12 posto žena u parlamentu unatoč tome što se i samim ustavom nalaže jednaka proporcija muškaraca i žena, te se ni sankcijama ne može povećati njihov udio.
Iako u demokratskim društvima postoji načelna opredijeljenost za ravnopravnost žena, to se u politici teško postiže, a što je razina odlučivanja viša, to ih je manje.
"Hrvatska još nije spremna za predsjednicu kao što ni SAD nije bio spreman prihvatiti ženu kao kandidatkinju za predsjedničko mjesto", zaključila je Leinert Novosel. (V.K.)
Izvor:
Vjesnik
