Stopa nezaposlenosti će se s ovogodišnjih 13,4 smanjiti na 12,9 posto, prognozira Ekonomski institut u Zagrebu.
Stopa inflacije u 2009. godini trebala bi pasti na 3,8 posto, što bi bilo smanjenje od 2,6 posto u odnosu na ovu godinu, prognoze su Ekonomskog instituta u Zagrebu. Gospodarski rast u ovoj godini mogao bi doseći 4 posto, dok se za sljedeću godinu predviđa usporavanje rasta za 0,2 posto, stoji u publikaciji Croatian Economic Outlook Quarterly.
Prema podacima EIZG-a, nakon solidnog rasta zabilježenog u prvom tromjesečju, gospodarska je aktivnost u Hrvatskoj počela slabiti. BDP je u drugom tromjesečju 2008. porastao za 3,4 posto, nakon što je u prvom tromjesečju rast iznosio 4,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Osim toga, zabilježen je značajan rast investicija (12,6 posto na međugodišnjoj razini), uz kontinuirano snažnu građevinsku aktivnost.
Pad uvoza
Prognoze Ekonomskog instituta govore da će investicijske aktivnosti usporiti s 10,2 posto predviđenih za 2008. na 4,3 posto u 2009. godini. Također, usporit će se rast uvoza, dok bi se izvoz trebao oporaviti, što bi trebalo pridonijeti smanjenju deficita na tekućem računu bilance plaćanja u 2009.
Budući da će inflacijski pritisci postupno oslabjeti, stvorit će se preduvjeti za povećanje osobne potrošnje, što bi trebalo povoljno djelovati i na ukupan rast.
Izazov za fiskalnu politiku
Najteže posljedice usporavanja rasta osjetit će tržište rada. Iako će osnovni trendovi, smanjenja stope nezaposlenih, ostati pozitivni, oni će imati smanjeni intenzitet. Stopa nezaposlenosti trebala bi se smanjiti s 13,4 posto, koliko se očekuje u 2008., na 12,9 posto u 2009.
Usporavanje gospodarske aktivnosti predstavljat će ozbiljan izazov za fiskalnu politiku koja mora pronaći ravnotežu između odgovarajućeg poticaja gospodarstvu i potrebe smanjivanja fiskalnog deficita u uvjetima povećane osjetljivosti svjetskih financijskih tržišta.
Analitičari Ekonomskog instituta u Zagrebu ukazuju na rizike vezane uz navedene prognoze, pri čemu prevladava rizik da gospodarska kretanja budu nepovoljnija od projiciranih ukoliko negativni učinci međunarodne financijske krize na svjetsko i domaće gospodarstvo budu veći od očekivanja. (D.P)
Izvor:
EIZG
