Prosječna je obitelj prošle godine u prosincu potrošila oko 1.500 kuna više nego u drugim mjesecima više nego u drugim mjesecima
Preostalo je još dvadesetak dana do prosinca, mjeseca predblagdanske groznice kupovanja i trošenja više nego što kućni budžet dopušta.
Čini se ipak da će ovogodišnji biti obilježen štednjom i opreznijom kupnjom, piše Katarina Dimitrijević Hrnjkaš za Vjesnik.
Utjecaj svjetske financijske krize
Građani su do sada svakog prosinca potrošili oko milijardu kuna više nego godinu ranije - prošlog prosinca nevjerojatnih 12,5 milijardi kuna. Ove pak godine pod utjecajem svjetske financijske krize i usporavanja domaćega gospodarstva trend povećanja trošenja neće se nastaviti.
"Posljednjih se mjeseci potrošnja građana usporila. Ljudi kupuju opreznije, odabiru jeftiniju hranu te odustaju od robnih marki na koje su inače navikli", rekao je Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Tako je mjesečno zaduživanje građana donedavno variralo između 700 milijuna i milijarde kuna, ali posljednjih je mjeseci palo na 500 milijuna kuna. Ipak, Sever objašnjava da su građani i inače navikli mjesecima prije blagdana stegnuti remen i štedjeti na nekim stvarima da bi si mogli priuštiti bogatiji blagdanski stol i kupiti darove najbližima.
Prosječna je obitelj prošle godine u prosincu potrošila oko 1.500 kuna više nego u drugim mjesecima. Sindikalisti se nadaju da će trgovački lanci ove godine pokazati razumijevanje i solidarnost te da će dodatnim snižavanjem cijena ili akcijama ipak potaknuti kupnju kako građani za blagdane ne bi osjetili da je ova godina mršavija od drugih.
Božićnice i regresi za pokrivanje minusa
Tome bi trebale pridonijeti i božićnice i regresi koji su od poslodavca do poslodavca vrlo šaroliki u iznosima. Mnogi su poslodavci prošle godine iskoristili pravo i isplaćivati maksimalne božićnice od 1.500 kuna te maksimalne regrese od 2.500 kuna, koji se ne oporezuju, kao i dar za djecu u naravi do 600 kuna.
Prema kolektivnim ugovorima pravo na božićnice i regres imaju svi zaposlenici u javnim službama (državnim i lokalnim) gdje je oko 1,5 milijuna zaposlenih. Ipak, Sever dodaje da mnogi zaposlenici koji rade kod privatnika nemaju ništa od ovoga, te se teže nose s većom potrošnjom uoči Božića i Nove godine.
A regresi i božićnice se dobrim dijelom troše i na pokrivanje minusa na tekućim računima koji su se posljednjih mjeseci povećali.
"Istraživanje je pokazalo da posljednja dva mjeseca građani koriste više minusa na računima nego prošle godine i da prosječna plaća pokriva samo 80 posto tih minusa, a prosječna mirovina do 60 posto", kazao je Sever.
Od sveg zaduživanja građana upravo minusi na tekućim računima te kratkoročni gotovinski nenamjenski krediti i zaduženost po kreditnim karticama dosežu 48 posto cjelokupne zaduženosti građana.
Preuzevši potrošački mentalitet sa zapada, hrvatski građani već dugo troše više nego što mogu. Naime, od 1996. godine do danas prosječna plaća porasla je samo 2,6 puta, a zaduženost u bankama čak 18,2 puta. (A.T.)
Izvor:
Vjesnik
