Brigu za zaposlenike koji na bolovanju provedu 15 i više mjeseci, HZZO će prepustiti Zavodu za mirovinsko osiguranje, što znači privremeno ili trajno umirovljenje
Iako zvuči gotovo nemoguće, Hrvatska je u svjetskim razmjerima vjerojatno jedina zemlja u kojoj je na bolovanju moguće biti deset, pa čak i petnaest godina.
Naime, prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, na tzv. privremenoj spriječenosti za rad između 10 i 15 godina čak je 500 osoba koje, naravno, sve te godine primaju naknadu iz zdravstvenoga fonda, piše Diana Glavina u Večernjem listu.
Među njima ima najviše hrvatskih branitelja i policajaca, kojima više odgovara da su na bolovanju i da primaju naknadu za bolovanje nego da su, zbog kratkoga staža, u mirovini.
Analizirajući jednog profesionalnog bolesnika, inače zaposlenog u Hrvatskoj gospodarskoj komori, koji je bio na bolovanju od 1997. do 2007. godine, u HZZO-u su izračunali da je na "privremenoj spriječenosti za rad" bio dvije i pol tisuće dana. Očito da se vrlo dobro snalazio, kao i većina ostalih osoba oboljelih od profesionalnih bolesti.
Obiteljska medicina nemoćna
Prvi razlog bolovanja su lokomotorne bolesti, za kojima slijede psihijatrijske bolesti koje su i najčešći razlog dugogodišnjih bolovanja. No, liječnici obiteljske medicine u ovakvim situacijama ne mogu učiniti baš puno jer su im pacijenti "pokriveni" medicinskom dokumentacijom.
Međutim, novim prijedlogom zakona o zdravstvenom osiguranju, dugotrajna bolovanja, bez obzira na to jesu li opravdana ili ne, trebala bi barem donekle biti riješena.
Naime, pacijent koji je na neprekidnom bolovanju 15 mjeseci ili pacijent koji je na bolovanju s prekidima proveo 18 mjeseci u protekle tri godine, više neće moći ostati u skrbi zdravstva niti primati nadoknadu iz zdravstvenoga fonda.
Njihov status će se morati mijenjati, a skrb za njih morat će iz HZZO-a prijeći u Zavod za mirovinsko osiguranje. Povjerenstva za mirovinsko osiguranje, nakon bolovanja koje je trajalo 15 mjeseci bez prekida, neće moći vratiti lopticu zdravstvu s odgovorom kako je bolest u fazi liječenja, već će morati preuzeti brigu za takvu osobu u obliku privremene ili trajne mirovine.
Naknade manje za 300 milijuna kuna
Ako se pak usvoji zdravstveni zakon koji ograničava trajanje bolovanja, morat će se mijenjati i zakon o mirovinskom osiguranju. Direktor HZZO-a dr. Većeslav Bergman procjenjuje da bi se novim pravilima stopa bolovanja mogla smanjiti oko jedan posto, pa bismo se stopom između 2,5 i 2,7 mogli uspoređivati s EU. Uz smanjenje stope bolovanja samo jedan posto, izdaci HZZO-a za naknade smanjuju se za oko 300 milijuna kuna i iznosili bi do milijardu kuna godišnje.
No, dr. Bergman također upozorava na otežavajuću okolnost. To je krizna sljedeća godina, u kojoj, kako se najavljuje, priličan broj ljudi može ostati bez posla, što bi mogao biti dodatni pritisak ljudi koji će bolovanjima štititi svoja radna mjesta. (V.K.)
Izvor:
Večernji list
