HUP upozorava da je iznos minimalne plaće utvrđen zakonom za pojedine radno intenzivne djelatnosti neodrživ pa bi mogao, uz druge troškove, dovesti do gašenja proizvodnje i radnih mjesta
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) predložit će socijalnim partnerima u Gospodarsko-socijalnom vijeću izmjene Zakona o minimalnoj plaći kojima bi se omogućilo utvrđivanje minimalne plaće granskim kolektivnim ugovorima, no sindikati su već izrazili oštro protivljenje tom prijedlogu.
Direktor CRO-industrije pri HUP-u Vladimir Kovačević upozorava da je iznos minimalne plaće utvrđen zakonom za pojedine radno intenzivne djelatnosti neodrživ pa bi mogao, uz druge troškove, dovesti do gašenja proizvodnje i radnih mjesta.
Neodrživi troškovi
Kao primjer navodi drvnu industriju u kojoj minimalna plaća iznosi 2.586 kuna bruto, dok je granskim kolektivnim ugovorom, sklopljenim nekoliko dana prije donošenja zakona, ugovorena u iznosu od 2.441 kune.
Zbog primjene načela najpovoljnijeg prava minimalna plaća u drvnoj industriji porasla je na 2.586 kuna što, uz obvezu poštivanja drugih materijalnih prava iz kolektivnog ugovora, uzrokuje neodržive troškove poslodavcima, kaže Kovačević.
Izmjenama zakona izbjeglo bi se definiranje neodrživih troškova rada, a svaka bi gospodarska grana mogla u kolektivnim pregovorima utvrdi prihvatljivo opterećenje po osnovi cijene rada, smatraju poslodavci.
No, tom su se prijedlogu odmah oštro usprotivili Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) ističući da trenutna minimalna plaća i bez sektorskog smanjenja ne doseže ni granicu siromaštva i nedostatna je za život.
Sindikalci protiv
S obzirom na krizu, možda bi HUP-u odgovaralo da poduzeća niti ne isplaćuju plaće ili da radnici plaćaju poslodavcima što im uopće daju prigodu raditi, ironično pita NHS u priopćenju.
Umjesto inzistiranja na snižavanju minimalne plaće, treba tražiti dodatne modele zaštite svih radničkih plaća, a posebno minimalnih. Stoga, neka poslodavci krenu u rezanje drugih troškova, pogotovo menadžerskih plaća i drugih pogodnosti, poručuje NHS.
Radi zaštite najugroženijih, onih s niskim primanjima i s minimalnom plaćom, kao i poduzeća u kojima su zaposleni, treba formirati interventna sredstava u proračunu koja će Vlada dodijeliti onima koji zapadnu u teškoće, kako se plaće ne bi smanjivale, a radnici ne bi ostajali bez posla, predlažu sindikalci.
Prema odredbama zakona, visina minimalne plaće utvrđuje se jednom godišnje, u lipnju tekuće godine, te se njezin rast veže uz realan rast BDP-a iz prethodne godine prema objavi Državnog zavoda za statistiku.
Minimalna plaća za razdoblje od 1. srpnja 2008. do 31. svibnja 2009. iznosi 39 posto prosječne mjesečne bruto plaće ostvarene u prethodnoj godini kod pravnih osoba u Hrvatskoj, a prema objavi Državnog zavoda za statistiku to je 2.747 kuna.
Za tekstilnu, drvnoprerađivačku i kožarsko-obućarsku industriju minimalna plaća određuje se množenjem tog iznosa s 0,94 u prvoj godini od dana stupanja na snagu zakona, u drugoj godini s 0,96, trećoj s 0,97, a u četvrtoj s 0,98. (Hina)
