Radnici na strojevima imaju nepovoljnije radne uvjete od radnika koji se služe računalima i onih koji na radnom mjestu uopće ne koriste tehnologiju
Radnici na strojevima, a takvih je gotovo četvrtina od ukupnog broja u EU, imaju nepovoljnije radne uvjete od radnika koji se služe računalima i onih koji na radnom mjestu uopće ne koriste tehnologiju, pokazala je detaljnija analiza istraživanja o uvjetima rada koju je Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) provela 2005. godine.
Naime, nakon četvrtog Istraživanja o uvjetima rada u Europi (EWCS) provedenog 2005., Eurofound je izvršio detaljnu analizu dobivenih rezultata, a jedna od istraženih tema bio je i odnos između korištenja tehnologije, radnih uvjeta te zdravlja i dobrobiti radnika u EU.
Rad pod stresom
Kako bi se ispitao njihov utjecaj na radne uvjete i zdravlje, istraživanje je obuhvatilo četiri različite kategorije tehnologije korištene na radnim mjestima – strojevi, računala, strojevi i računala te nepostojanje tehnologije na radnom mjestu. Nakon toga su ispitani svi trendovi korištenja tehnologije između 1995. i 2005., pri čemu je u obzir uzeta i uloga organizacije rada.
Ustanovljeno je da tehnologija ima značajnu ulogu na radnom mjestu jer ne samo da omogućuje izravnu proizvodnju dobara i usluga, već i olakšava komunikaciju i inovativne procese.
Rezultati studije su pokazali da veće rizike za zdravlje uzrokuju radni uvjeti vezani za tehnologiju koja se koristi na radnom mjestu, a ne toliko sama tehnologija.
Istraživanje pokazuje da radnici na strojevima imaju veći rizik od poremećaja razvoja mišićno-koštanih bolesti i simptoma stresa, te da im je zadovoljstvo radnim mjestim izrazito nisko.
Žene više koriste računalo od muškaraca
S druge strane, korisnici računala imaju bolje radne uvjete i pokazuju višu razinu zadovoljstva poslom. Stoga su i njihove prilike za bolje zdravstveno stanje veće u odnosu na radnike na strojevima.
U svim dobnim skupinama žene koriste računalo na poslu više nego muškarci. Ovaj podatak nije uzrokovan razlikom u razini obrazovanja nego isključivo u činjenici da se muškarci i žene bave različitim profesijama.
Istraživanjem je također utvrđena jasna podjela "stroj-računalo" posebno između istočnih i kontinentalnih europskih država te između različitih sektora djelatnosti.
Općenito govoreći, korištenje strojeva najčešće se koristi u poljoprivredi i ribarstvu, proizvodnji, rudarstvu i građevini te kod radnika nižeg obrazovanja.
Računalom se najčešće koriste visoko obrazovani radnici i radnici u sektorima kao što su financijsko posredovanje, nekretnine te javna uprava.
Rad sa strojevima na radnom mjestu poglavito je raširen u istočnim i južnoeuropskim državama, dok skandinavske države i države kontinentalne Europe bilježe najveći udio radnika koji se na poslu služe računalnom tehnologijom kao što su elektronska pošta i internet.
Manje radnih mjesta sa strojevima
Trendovi u korištenju tehnologije u 27 država članica EU-a između 1995. i 2005. ukazuju na porast uporabe računala i opadanje broja radnih okruženja u kojima se tehnologija uopće ne koristi ili u kojima se koriste strojevi.
Ovaj je trend prisutan i kod muškaraca i kod žena i to u svim dobnim skupinama, ali ne i u svih 27 država članica EU-a.
Naime, istočnoeuropske države kao i one koje su posljednje pristupile EU, Bugarska i Rumunjska, slabije su tehnološki razvijene od kontinentalnih europskih država kao što su Nizozemska i skandinavske države. (D. P.)
Izvor:
Eurofound
