Gospodarski rast od samo 1,6 posto u trećem tromjesečju prošle godine bio je znak za uzbunu, a sve više analitičara smatra kako ćemo već u ovom kvartalu moći proglasiti recesiju
Cijeli niz loših znakova s kojima smo ušli u 2009. godinu upozorava da se Hrvatska možda već nalazi u ozbiljnoj recesiji iako to službene statistike još nisu zabilježile. Sve je izvjesnije da je kriza stigla i u Hrvatsku, samo je pitanje kakve će biti posljedice, piše Gojko Drljača u Večernjem listu.
Podatak da je u trećem tromjesečju prošle godine hrvatsko gospodarstvo zabilježilo rast od samo 1,6 posto bio je znak za uzbunu u uredima hrvatskih makroekonomskih analitičara. Naime, ako je taj kvartal bio tako loš, onda je jasno da u zadnjem kvartalu ove godine možemo očekivati pad gospodarske aktivnosti.
Recesija izvjesna
Sve više analitičara smatra kako ćemo već u ovom kvartalu moći proglasiti službenu krizu, tj. recesiju. Naime, službeno se recesija definira kao pad gospodarske aktivnosti dva uzastopna tromjesečja, a sada više nema dvojbe da će nakon lošeg zadnjeg tromjesečja 2008. uslijediti vjerojatno još lošije prvo tromjesečje 2009. godine.
U devet prošlogodišnjih mjeseci bilo je jasno da nakon početnog buma opasno usporava rast prihoda od PDV-a, u istom razdoblju država je uprihodila manje od trošarina nego preklani. Zbog svega toga postaje jasnije kako će ministar financija Ivan Šuker morati smanjiti očekivanja poreznih i neporeznih prihoda u sljedećoj godini, a to znači da je već sada, u siječnju, vjerojatno nastao veliki manjak u proračunu.
Pad trgovine
Uz ovakvo usporavanje ekonomije jasno je da će još više usporiti punjenje proračuna, što bez upitnog refinanciranja iz inozemstva ili dramatičnog kretanja troškova može ugroziti likvidnost hrvatske države. Pojedini analitičari upozorili su kako očekuju vrlo brzo rebalansiranje proračuna.
Ono što bi posebno trebalo zabrinuti Vladu jest činjenica da je prvi put u ovom desetljeću zabilježen realni pad prometa u trgovini. Naime, često se zaboravlja da više od 100.000 ljudi u Hrvatskoj ima prihode manje do 2000 kuna, dok je onih s plaćama višim od 8000 kuna manje od 70.000. Sve to dovodi do velikih odricanja u potrošnji za kućanstvo, a osim toga i poduzeća će sve teže do kredita na domaćem tržištu pa će značajan broj tvrtki morati otkazivati planirane investicije i aktivnosti, a sve više njih planira i otpuštanje radne snage. (D. P.)
Izvor:
Večernji list
