Sindikat traži od Vlade mjere protiv krize te predlaže zamrznuti sve cijene na koje utječu država i lokalna samouprava te uvesti moratorij na rast svih poreza
Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) zatražio je od Vlade donošenje mjera za oporavak gospodarstva i ublažavanje socijalnih posljedica krize.
"Europska komisija ocijenila je da nema univerzalnog recepta protiv krize, već svaka zemlja mora donijeti svoj plan oporavka, no hrvatska Vlada dosad nije učinila ništa", istaknula je predsjednica SSSH-a Ana Knežević na konferenciji za novinare.
Očuvati kupovnu moć građana
Tražimo da Vlada pristupi izradi plana za prevladavanje krize koji se mora temeljiti na solidarnosti i socijalnoj politici za najugroženije slojeve stanovništva, rekla je čelnica najveće hrvatske sindikalne središnjice.
U Hrvatskoj rastu gospodarski problemi a istodobno opada kupovna moć stanovništva - istraživanje Eurostata pokazalo je kako je naša zemlja tek 30. u Europi sa samo 4.700 eura godišnje potrošnje po glavi stanovnika. Prosjek u EU iznosi 12.500 eura, a susjedna Slovenija dosiže 9.700 eura godišnje po glavi stanovnika.
SSSH stoga od Vlade traži mjere za očuvanje kupovne moći stanovništva, ali i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
Trebalo bi zamrznuti sve cijene na koje utječu država i lokalna samouprava te uvesti moratorij na rast svih poreza, prireza, doprinosa i komunalnih naknada, istaknuo je ekonomski savjetnik SSSH Mario Švigir.
Slične je mjere još u jesen predložio guverner NBH-a Željko Rohatinski, a njima bi se stabilizirala krizna očekivanja i spriječile špekulacije, kaže Švigir.
Pomoć najsiromašnijima
Po uzoru na EU trebalo bi osnovati jamstveni fond za subvencioniranje malih i srednjih poduzeća koja su dospjela u financijske teškoće zbog utjecaja krize.
Također bi trebalo objaviti projekte za koncesijska partnerstva u infrastrukturnim investicijama države, kako bi se potrebna sredstva našla bez opterećivanja proračuna i povećanja javnog duga.
U okviru socijalne politike treba objediniti sva sredstva i sve oblike pomoći u kriznu socijalnu koordinaciju za pomoć najugroženijim slojevima stanovništva. Čak bi se moglo, zlu ne trebalo, pripremiti prehrambeni fond za pomoć najsiromašnijima koje bi mogla pogoditi glad, napominje Švigir.
Osim toga, Vlada bi s bankama trebala razmotriti mogućnosti reprogramiranja i refinanciranja kredita, posebice stambenih kod kojih bi rast kamata mogao dužnicima odnijeti i krov nad glavom.
Švigir procjenjuje da se ove godine Hrvatska ipak ne bi trebala obraćati za pomoć MMF-u jer se zajmovi za vraćanje dugova mogu velikim dijelom uzimati kod domaćih banaka, a financijska konstrukcija državnog proračuna je zatvorena. (Hina)
