Fond menadžeri se nadaju da se Vladine najave neće ostvariti jer bi to, ističu, moglo dovesti do raspada hrvatskog tržišta kapitala
Najava Vlade da priprema ukidanje modela drugog mirovinskog stupa jer je, kao tvrde neisplativ i promašen, negativno se odrazila na hrvatsko tržište kapitala.
Iako je premijer Ivo Sanader poručio da to ne znači konačno ukidanje 2. stupa, već će se onima koji ga ne žele uplaćivati omogućiti da doprinose uplaćuju u prvi stup, prestrašeni ovakvom najavom ulagači su krenuli u rasprodaju dionica. Zbog toga je Crobex u jednom danu potonuo za čak 5,6 posto, piše Jutarnji list.
Premijerova objašnjenja nisu bila prihvaćena niti među menadžerima koji upravljaju mirovinskim fondovima, a burzovni su stručnjaci utvrdili da Vlada ne smije izlaziti u javnost s takvim promišljanjima.
Osobna imovina građana
Svi oni složili su se da je to vrlo opasno, što je i rezultiralo nervozom ulagača te negativnim stanjem na burzi. Mirovinski fondovi pak još uvijek smatraju da se Vladine najave neće i ostvariti jer bi to, ističu, moglo dovesti do raspada hrvatskog tržišta kapitala, budući da je drugi stup temelj mirovinske reforme.
Naime, udruženje mirovinskih fondova u svojoj je reakciji istaknulo da je mirovinska reforma provedena upravo zbog neodrživosti mirovinskog sustava generacijske solidarnosti, koji ne bi mogao pratiti demografske promjene. Iz Udruženja su istaknuli da drugi stup nije promašaj, već je on osobna imovina članova koja će uz nužno povećanje stope doprinosa biti jedini siguran temelj primjerene mirovine u budućnosti.
I dok se Vlada s jedne strane opravdava, kriveći mirovinske fondove za velike troškove, a fondovi s druge strane ističu da su troškovi koje je proizvela Vlada još veći, na prijedlog ukidanja drugog mirovinskog stupa reagirao je i Ured Svjetske banke u Zagrebu.
Povećati doprinose
Andras Horvai, voditelj Ureda Svjetske banke u Zagrebu kaže da je financijska kriza potakla nekoliko zemalja da preispitaju način na koji je provedena mirovinska reforma.
"Međutim, bilo bi uputno suzdržati se od hitnih odluka potaknutih aktualnom financijskom krizom i razmotriti mjere koje će otkloniti nastale probleme. U suštini, većina nejednakosti između dva sustava nastala je zbog promjena koje su se događale u prvom stupu od vremena kada je uveden drugi stup", ističe Horvai.
Stoga, upozorava da bi prije uvođenja većih promjena u mirovinski sustav bilo korisno sagledati problem obaju stupova i to na vrlo sistematičan način. Tako bi se moglo vidjeti koliko je doista uspješan ili neuspješan drugi stup u Hrvatskoj, kako u domaćem tako i međunarodnom kontekstu, zatim identificirati probleme, analizirati uzroke i pronaći moguća rješenja.
Od ranije je poznato mišljenje stručnjaka Svjetske banke da je glavni problem reforme u tome što je drugi stup ostao na razini izdvajanja 5 posto doprinosa, iako je zamišljeno da već 2007. godine ta stopa dosegne 10 posto. Odnosno, da polovica mirovinskih doprinosa odlazi u prvi stup, a polovica u drugi. Međutim, za proračun to bi predstavljalo trošak od oko milijardu kunu, na koliko se procjenjuje potencijalni manjak u prvom stupu. Uglavnom zato se vlasti nikad nisu odlučile za jačanje drugog stupa. (V. K.)
Izvor:
Jutarnji list
