Stručnjaci tržišta rada upozoravaju da bi Vlada poslodavcima trebala omogućiti skraćivanje radnog tjedna, a konačnu odluku prepustiti poduzećima i sindikatima
Na jučerašnjoj sjednici Ekonomskog vijeća ponovno je predloženo uvođenje trošarina na usluge mobilne telefonije, među kojima su i SMS-usluge, a tu je ideju navodno podržao i sam premijer Ivo Sanader.
Međutim, prijedlog dodatnog oporezivanja trošarina razljutio je Ivicu Mudrinića, potpredsjednika Ekonomskog vijeća i predsjednika Uprave T-HT-a, koji je proteklih dana upozoravao da bi uvođenje trošarina na usluge mobilne telefonije korisnike tih usluga dodatno porezno opteretilo, a smanjilo bi i dividende dioničara T-HT-a, među kojima je i oko 300.000 građana, piše Jutarnji list.
Argumenti za trošarine
Uvođenje trošarina na SMS-poruke i ostale usluge mobilne telefonije predlagali su i neki ekonomisti još u vrijeme usvajanja proračuna, a toj se ideji nedavno priklonio i predsjednik HGK Nadan Vidošević.
Budući da su zbog jačanja konkurencije na tržištu, usluge mobilne telefonije proteklih godina pojeftinile, njihovo dodatno oporezivanje građane navodno ne bi preskupo stajalo, a državnoj bi blagajni u recesijskim uvjetima osiguralo izdašan prihod.
Tako bi, prema nekim kalkulacijama Ministarstva financija, uvođenje trošarina od, primjerice, 10 lipa po SMS-poruci, proračunu priskrbilo dodatnih milijardu kuna. S idejom dodatnog oporezivanja usluga mobilne telefonije nedavno su izašli i pojedini sindikalni čelnici, poput dopredsjednika Matice hrvatskih sindikata Vilima Ribića.
Dodatni izvor ušteda i punjenja proračunske blagajne bilo bi uvođenje koncesija na neke od već postojećih autocesta, što je, doznaje Jutarnji list, premijer predložio na sjednici Vijeća.
Naknadni prijedlozi
Podsjetimo kako je kao okvir za izradu Vladina antirecesijskog programa poslužio antirecesijski program koji je izradio Ekonomski institut, a u čijem se središtu nalazio zahtjev za rezanjem javne potrošnje i hitnim rebalansom proračuna. Među ostalim mjerama koje su predložili na Institutu bio je i povratak rada nedjeljom i poticanje izvoza.
Iako su u vladajućoj stranci najprije odbacili prijedlog Ekonomskog instituta, u Banskim su dvorima naknadno pojasnili da prihvaćaju 80 posto predloženih mjera, no da će antirecesijskom programu dodati i neke vlastite prijedloge.
Jedan od njih tiče se i smanjenja potrošnje u javnim poduzećima, gdje je, prema tvrdnjama iz Vlade, moguće ostvariti uštede od najmanje milijardu i pol kuna. Drugi prijedlog Vlade govorio je, pak, o mogućnosti skraćivanja radnog tjedna, po uzoru na Njemačku i Sloveniju, čime bi se u kriznim vremenima očuvala radna mjesta. Istovremeno, skraćivanje radnog tjedna jedan je i od ključnih zahtjeva poslodavaca za borbu protiv recesije.
Prepustiti odluku poslodavcima
Izračuni Sanje Crnković-Pozaić, stručnjakinje za tržište rada i direktorice Centra za politiku razvoja poduzetništva pokazuju da kada bi se radni tjedan skratio za samo dva sata, dakle sa sadašnjih 40 na 38, poslodavci bi uštedjeli gotovo 400 milijuna kuna mjesečno i spasilo bi se gotovo 60.000 radnih mjesta.
Za jedan osmosatni radni dan manje mjesečno, radnici bi zadržali svoja radna mjesta, ali bi primali oko pet posto manju bruto plaću.
Stručnjaci tržišta rada pritom upozoravaju da bi Vlada poslodavcima trebala omogućiti skraćivanje radnog tjedna, a konačnu odluku prepustiti poduzećima i sindikatima. Država bi, pak, od takve mjere profitirala sprečavanjem rasta nezaposlenosti jer je dijelom riječ i o socijalnoj mjeri kojom radnici u krizi dijele istu sudbinu – rade kraće, zarađuju manje, ali nitko ne dobiva otkaz.
Manje rada, manje plaće
Izračuni koje je izradila Crnković-Pozaić pokazuju da bi minimalno skraćivanje radnog tjedna dovelo do znatnih ušteda. Na konkretnoj djelatnosti, primjerice u građevinarstvu, to znači da bi 141.346 radnika, koji trenutačno primaju bruto plaću od 5.846 kuna, mjesečno radilo samo jedan dan manje i za to dobilo tristotinjak kuna manju bruto plaću – 5.554 kune.
Samo u toj djelatnosti poslodavci bi na mjesečnoj razini uštedjeli više od 41 milijun kuna, a spasilo bi se više od sedam tisuća radnih mjesta.
"Riječ je o jako dobroj mjeri čiji su me efekti doista iznenadili jer se radi o velikim uštedama. Ključno je omogućiti selektivan pristup jer bi takva mjera nekima mogla donijeti više štete, nego koristi. Najveća korist postigla bi se u prerađivačkoj industriji koja u ovom trenutku krize gomila robu na skladištu pa bi skraćivanjem radnog tjedna postigli dva ključna efekta: regulirali bi količinu i trošak proizvodnje", istaknula je Sanja Crnković-Pozaić.
S druge strane, upozorila je, kod javnog i državnog sektora, koji je dobio ugovorenu povišicu plaća od šest posto, te bi se uštede izgubile pa se potvrđuje da je Vlada trebala inzistirati na zamrzavanju plaću u javnim i državnim službama. (V. K.)
Izvor:
Jutarnji list
