U Ministarstvu financija ističu da se protive dolasku MMF-a, ali će to biti neizbježno ukoliko se ne smanje rashodi
S obzirom na dosadašnji tijek punjenja proračuna, i još uvijek premale uštede rashodnoj strani, država će ove godine u proračunu imati manjak od 10,4 milijarde kuna.
Zbog toga u Ministarstvu financija procjenjuju da je oštar rebalans proračuna točka koja će presuditi u daljnjem raspletu krize, pišu Deana Knežević i Ljubica Gatarić u Večernjem listu.
"Mi smo i dalje protiv toga da se poziva upomoć MMF, ali ako ne uspijemo sami smanjiti rashode, to se neće moći izbjeći, a Fond će rezati sve stavke", procjenjuje izvor iz Ministarstva financija.
Krediti za plaće
Budući da Vlada ne želi dirati u mirovine, a ne može se dodano štedjeti niti na proračunu za zdravstvo, rashodi za povećanje plaća od 6 posto po kolektivnom ugovoru doći će u pitanje već samim tim što se proračun puni slabije od plana.
U Ministarstvu financija već potvrđuju kako država u vrijeme isplata plaća svakog mjeseca posuđuje od banaka nekoliko milijardi kuna, ali "sada se ne može dobiti kratkoročni kredit na 10 dana".
Stoga, postavlja se pitanje – na čemu uštedjeti desetak milijardi kuna? Deficit je prvobitno planiran na 2,4 milijarde kuna. Iako su ministarstva već pronašla oko 2,1 milijardu kuna ušteda, ministar Šuker im je poručio da trebaju uštedjeti dodatnih 1,8 milijardi. No uza sve to, nedostaje još oko 4 milijarde kuna.
Vlada može raskinuti kolektivni ugovor
Nakon analize, čini se da sve ipak ide prema zamrzavanju plaća u javnom sektoru, tj. prema tome da Vlada izađe iz kolektivnog ugovora koji u ovoj godini osigurava 6-postotni rast plaća.
Kako je dio povećanih plaća već isplaćen, a otkazivanje kolektivnog ugovora traje tri mjeseca, na plaćama se može uštedjeti od 1,3 do 1,7 milijardi kuna, ovisno o tome kad bi se krenulo u uštede.
Međutim, sindikati su već zaprijetili, pa je potpredsjednica SSSH-a, Spomenka Avberšek nakon sastanka s predsjednikom Mesićem izjavila da "Vlada može zamrznuti plaće, ali će radnici to naplatiti s kamatama".
U Ministarstvu financija procjenjuju da bi i nakon još nekih drugih ušteda nepokriveno moglo ostati oko milijardu kuna, te da bi za toliko povećan deficit i dalje bio ispod 1,5 posto BDP-a. Takvo kresanje rashoda bila bi ohrabrujuća poruka stranim investitorima jer se država sprema u svibnju plasirati obveznice na vanjskom tržištu.
Po jedna mirovina i plaća
Međutim, ekonomist Đuro Njavro komentira da se u Hrvatskoj u proteklih deset godina dogodila "strahovita ekspanzija plaća, socijalnih izdataka i mirovina, što je sve pridonijelo povećanju zaduženosti zemlje. Rebalans proračuna neće moći proći bez smanjenja plaća i mirovina".
Njavro ističe da je lako moguće da će umirovljenici ove godine ostati bez jedne mirovine, na koju mjesečno odlazi 2,8 milijardi kuna, a radnici bez jedne plaće. No, "važno je da se teret korektno rasporedi, o čemu bi trebalo postići suglasje Vlade, sindikata, poslodavaca i predstavnika umirovljenika", kaže Njavro. (V. K.)
Izvor:
Večernji list
