O državnoj financijskoj injekciji ovise zaposlenih u državnoj i javnoj službi, zaposleni u javnim poduzećima, lokalnoj samoupravi i lokalnim tvrtkama te umirovljenici i nezaposleni
Gotovo dva milijuna hrvatskih građana živi na državnim jaslama, što je, tvrde ekonomisti, i jedan od glavnih razloga skupe države u kojoj živimo.
Zabrinjavajući je to podatak do kojeg se dolazi kada se zbroji oko 260.000 zaposlenih u državnoj i javnim službama, 1,150.000 umirovljenika i gotovo 255.000 nezaposlenih, koliko ih je, prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, bilo u siječnju.
Neodrživa situacija
Kada se tome pridodaju i ljudi koji nisu u proračunu, ali čija je egzistencija vezana uz državu, a radi se o oko 100.000 zaposlenih u javnim poduzećima te oko 13.000 zaposlenih u lokalnoj samoupravi, čemu još valja pribrojiti i 21.000 zaposlenih u lokalnim tvrtkama, dolazimo do procjene da gotovo dva milijuna ljudi ovisi o proračunskoj infuziji, piše Adriano Milovan u Jutarnjem listu.
Istodobno, prema procjenama Hrvatske udruge poslodavaca, u privatnom sektoru zaposleno je 800.000 ljudi, što znači da na jednog zaposlenog u privatnom sektoru dolaze dva i pol građana čija egzistencija, izravno ili neizravno, ovisi o državi.
"Takva je situacija dugoročno neodrživa. Mi smo očito nacija koja je jako ovisna o državi, što se vidi i po podacima da je udjel radno aktivnog stanovništva u nas manji od 50 posto, dok se vani on kreće oko 60 posto", ocjenjuje neovisni ekonomist Ante Babić.
Za plaće 23,5 milijardi
Prema njegovim podacima, u stranim državama na državnim jaslama živi manje od 30 posto ljudi, iako se i tamo, zbog nepovoljnih demografskih kretanja, taj udio povećava. Međutim, u Hrvatskoj je udio ljudi ovisnih o državi znatno veći i kreće se u rasponu od 40 do 50 posto, kaže Babić.
Velika ovisnost stanovništva o državi vidi se i iz državnog proračuna, pri čemu valja voditi računa da proračun ne odražava vjerno stanje stvari. Naime, u tom proračunu nisu ni javna poduzeća, ni lokalna samouprava, a upravo su ti sektori, po ocjeni mnogih, legla nepotizma i neučinkovitosti.
Od 127 milijardi kuna, koliko iznosi ovogodišnji državni proračun, kojeg uskoro očekuje rebalans, za isplatu plaća za zaposlene u državnoj upravi i javnim službama rezervirano je 23,5 milijardi kuna.
Umirovljenicima 34,1 milijarda
Umirovljenicima svih kategorija iz državne je blagajne ove godine namijenjeno 34,1 milijarda kuna. Kada tome pribrojimo i izdatke za razne oblike socijalne pomoći, koji prelaze 2,9 milijardi kuna, ali i izdvajanja za zdravstvo od 22,6 milijardi kuna, dolazimo do podatka da život građana na državnim jaslama porezne obveznike stoji više 83 milijarde kuna, ili dvije trećine ukupnih proračunskih rashoda.
Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, Đuro Popijač ističe da je Hrvatska premala zemlja za tako glomazni birokratski aparat te naše gospodarstvo to ne može podnositi.
"Međutim, svi se samo znaju pitati zašto zaposleni u gospodarstvu imaju tako male plaće. Odgovor je jasan: zato što takav državni aparat treba nahraniti", objašnjava Popijač. (V. K.)
Izvor:
Jutarnji list
