Zbog visoke cijene rada Hrvatska je kod privlačenja stranog kapitala uglavnom manje konkurentna od zemalja u regiji
Troškovi rada u Hrvatskoj u proteklih su osam godina rasli znatno brže nego u susjednoj Sloveniji. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, prosječna mjesečna bruto plaća, koja je najvažnija komponenta troškova rada, u Hrvatskoj je prošle godine iznosila 1.038 eura, što je 62,7 posto više nego 2000., kada je iznosila 638 eura.
U istom razdoblju prosječna mjesečna bruto plaća u Sloveniji porasla je sa 935 na 1.391 euro, ili za 48,8 posto, piše Adriano Milovan u Jutarnjem listu.
Neovisni ekonomist Damir Novotny objašnjava da je cijena rada u Hrvatskoj uvijek bila viša nego u konkurentskim zemljama, pa se kod privlačenja stranog kapitala Hrvatska ne može koristiti jeftinim radom kao prednošću.
Međutim, Hrvatska može konkurirati po produktivnosti, koja je u nas viša nego, primjerice, u Mađarskoj ili Rumunjskoj, dodaje Novotny.
Kvaliteta radne snage i porezi
Na pad prosječne cijene rada u Hrvatskoj, svakako će utjecati smanjenje plaća u državnim i javnim službama, iako je malo vjerojatno da će privatni sektor od toga imati veće koristi.
Ako tome dodamo i činjenicu slabljenja nacionalnih valuta u Mađarskoj i Poljskoj, koje za posljedicu imaju i pad tamošnjih plaća iskazanih u eurima, onda je jasno da rad u Hrvatskoj i dalje ostaje skup u odnosu na okruženje.
No, ekonomisti smatraju da se Hrvatska ne bi trebala povoditi za iskustvima Poljske i Mađarske i slabiti kunu, jer mi cijenu rada nikada ne možemo toliko sniziti da ona postane glavna poluga naše konkurentnosti.
Međutim, poslovni ljudi upozoravaju da trošak rada nije jedini faktor pri donošenju odluka gdje će ulagati, iako je visokopozicioniran. Damir Vucić, predsjednik Američke trgovinske komore u Hrvatskoj (AmCham), objašnjava da su važni elementi i kvalificiranost radne snage, te porezna i neporezna davanja. (V. K.)
Izvor:
Jutarnji list
