Od preko 126.000 osoba zaposlenih putem HZZ-a, samo je njih 18.686 prihvatilo posao izvan mjesta prebivališta
Iako istraživanja, među kojima i Istraživanje o mobilnosti koje je proveo MojPosao, pokazuju da je na preseljenje u drugo mjesto zbog zaposlenja spremno 80 posto ispitanika, stvarnost je ipak znatno drugačija.
Naime, godišnje tek 15 posto nezaposlenih s evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) prihvati posao van svog mjesta prebivališta, a i to su najčešće sezonci, piše Ksenija Puškarić u Poslovnom dnevniku.
Dvije tisuće izbrisano iz evidencija
Posredstvom HZZ-a u Hrvatskoj je prošle godine zaposleno preko 126.000 osoba, a od toga je 18.686 zaposleno izvan mjesta prebivališta. Zbog odbijanja takve ponude iz registra nezaposlenih prošle je godine izbrisano više od dvije tisuće osoba.
Iz HZZ-a poručuju kako je "zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti osoba dužna prihvatiti posao udaljen do 50 ili čak i više kilometara od mjesta prebivališta. Poslodavac pritom snosi troškove putovanja sredstvima javnog prijevoza ili sam organizira prijevoz na posao i s posla, s tim da prijevoz u jednom smjeru ne traje duže od 60 minuta, ili pak mora osigurati odgovarajući smještaj".
Troškovi za poslodavca
Međutim, iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) poručuju kako podaci HZZ-a nisu u potpunosti točni te upozoravaju da je mobilnost hrvatske radne snage zabrinjavajuća.
Direktorica radno-socijalnih poslova pri HUP-u, Jasna Kulušić ističe da u slučaju kada poslodavac odluči preseliti proizvodnju, radnik ne mora prihvatiti takvu ponudu iako mu poslodavac jamči posao.
"Tada se radniku daje poslovno uvjetovan otkaz, zbog čega trošak poslodavca raste jer mu mora platiti i otkazni rok i otpremninu", ističe Jasna Kulušić te zaključuje da "mobilnost radne snage u Hrvatskoj još uvijek nije onakva kakvu zahtjeva tržište rada". (V. K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
