Istraživanje se provodi nad 2 tisuće trgovaca koji moraju procijeniti koliko im je promet pao zbog neradne nedjelje, a koliko zbog recesije
Ekonomski institut žurno privodi kraju anketno istraživanje među hrvatskim trgovcima, koji bi trebali odgovoriti na pitanje koliko im je štete unatrag tri i pol mjeseca nanijela neradna nedjelja.
Anketu je od Ekonomskog instituta naručila Vlada, odnosno Ministarstvo gospodarstva, u kojem potvrđuju da će rezultati ankete biti poznati uskoro, kroz najviše dva tjedna, piše Bojana Mrvoš-Pavić u Novom listu. U Ministarstvu ističu kako je, ovisno o rezultatima koji će se dobiti, moguće očekivati "svašta, ali i ništa".
Podsjetimo, mogućnost ukidanja zabrane rada nedjeljom već je u prosincu prošle godine između redaka najavio i Vladin glasnogovornik Zlatko Mehun, koji je tada rekao da Vlada ne namjerava ukidati zabranu rada trgovina nedjeljom. No, nakon što se vide učinci zabrane, moguće je donošenje odluka i o eventualnim izmjenama.
Zakinuti i tijekom sezone
Budući da bi izmjene zakona bile moguće tek sredinom ljeta, tj. usred turističke sezone kada će trgovine ionako smjeti raditi nedjeljom, zabrana rada nedjeljom može se ukinuti samo posebnom uredbom, nakon rezultata ankete početkom svibnja, dakle uoči lokalnih izbora.
Iako su premijer i ostali njegovi suradnici do sada u nekoliko navrata ponavljali da izmjena neće biti, pa čak ni zbog relativno dobre predsezone, suprotan potez uvijek se može opravdati lošim rezultatima trgovaca zbog neradne nedjelje.
Samo mali trgovci – obrtnici, nedjeljom su zarađivali od 15 do čak 20 posto ukupnog tjednog prometa. Zakonom su, pritom, najviše pogođeni trgovci na Jadranu općenito, koji će, međutim, zakinuti biti i tijekom turističke sezone. Naime, i tada će nedjeljom smjeti raditi najduže do 14 sati, što je također jedan od razloga zbog kojih se zabrana rada nedjeljom našla na Ustavnom sudu.
Nedjeljom se kupovala obuća
Ekonomski institut, koji je od Vlade dobio rok da kroz najviše dva tjedna zaključi anketu među trgovcima, anketni je upitnik poslao na adrese dvije tisuće hrvatskih trgovaca, i to tisuću obrtnika i još toliko većih poduzeća, a završeno je i telefonsko anketiranje potrošača. I njih se, naime, pitalo što misle o neradnoj nedjelji, dok su trgovci dobili zadatak odgovoriti na to, ključno pitanje, ali i procijeniti koliki im je, eventualno, gubitak nastao zbog zatvorene nedjelje, a koliko zbog recesije općenito.
Upravo će na to pitanje – koliki je gubitak zbog neradne nedjelje – biti najteže odgovoriti i trgovcima i ekonomskim analitičarima. Činjenica je, međutim, da je promet na malo daleko manji nego u istom razdoblju lani. I dok pad prodaje automobila od čak 40 posto sigurno nema veze s neradnom nedjeljom, to se teško može reći za 25 posto manju prodaju tekstila i obuće. (V. K.)
Izvor:
Novi list
