Dok u Hrvatskoj školarina iznosi između 550 i 1.250 eura, u Austriji se studira za 727 eura, u Francuskoj za najviše 800, a u Njemačkoj za najviše 650 eura
Jučer je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 300 studenata udruženo u Nezavisnu inicijativu za pravo na besplatno obrazovanje točno u podne blokiralo nastavu. Na taj su se korak odlučili kako bi od Vlade zatražili uvođenje besplatnog obrazovanja na svim razinama i promptno ukidanje visokih školarina, piše Jutarnji list.
"Zahtijevamo ukidanje svih oblika naplaćivanja visokoga obrazovanja; preddiplomskog, diplomskog i postdiplomskog. Pozivamo na solidarnost sve studente i profesore, ali i ostale građane jer opće i svima dostupno obrazovanje nije samo u interesu studenata nego i budućnosti cijelog društva", poručili su predstavnici Inicijative Vladi.
Diskriminacija siromašnih
Ti su prosvjedi ponovno otvorili temu je li školovanje bez troškova moguće i mogu li si djeca iz siromašnih obitelji uopće priuštiti fakultet ili doktorski studij.
Istraživanje koje za svoj doktorski rad provodi Karin Doolan iz Instituta za društvena istraživanja pokazuje kako je zastupljenost djece iz obitelji s lošijim imovinskim statusom na zagrebačkim fakultetima vrlo loša. Naime, tek 6 posto od 642 ispitanih studenata dolazi iz siromašnijih obitelji.
S obzirom da Hrvatska nema razvijen sustav povoljnog studentskog kreditiranja ili stipendiranja, 91 posto ispitanika je odgovorilo da im studij plaćaju roditelji, iz čega jasno proizlazi da oni s manjim primanjima djecu ni ne mogu poslati na studij. Školarine su pri tom samo jedna od stavki koja studentima, osobito onima koji stanuju izvan mjesta studiranja, onemogućavaju studij.
EU ima sustave kreditiranja
Cijena stanovanja, hrane, udžbenika i života u mjestu u kojem ne živi obitelj ogromni su, stoga ne čudi podatak da dijete čija obitelj zarađuje manje od 2000 kuna mjesečno ima već u startu točno tri puta manju šansu za dolazak na studij od školskog kolege čiji roditelji zarađuju više od 10.000 kuna.
Za besplatno studiranje na svim razinama uoči izbora 2007. godine jasno se založio i ministar znanosti Dragan Primorac, no do danas na tom planu nema pomaka. Budući da se u zemljama Europe, a posebno EU, u posljednje vrijeme smanjuje udio pokrića troškova studiranja iz državnih proračuna, tim se principom poslužilo i Sveučilište u Zagrebu 2007. godine.
Tada je naime uvedeno linearno plaćanje školarina, što znači da prvi na listi ne plaća ništa, dok onaj zadnji plaća maksimalni iznos školarine. Rektor Sveučilišta Aleksa Bjeliš ističe da Europske zemlje imaju razvijen sustav kreditiranja studenata, pa se na taj način pokušava uvesti veća odgovornost. "U ovakvim uvjetima, kada je cijena studiranja sve veća, nerealno je očekivati da studiranje bude potpuno besplatno", rekao je Bjeliš.
Britanija najskuplja
Inače, u Hrvatskoj školarina iznosi između 550 i 1.250 eura. Studiranje je besplatno u Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj, Sloveniji i svim skandinavskim zemljama, dok, primjerice, školarine u Austriji iznose 727 eura, u Francuskoj od 4 do 800 eura, a u Njemačkoj od 0 do 650 eura. Najviše su cijene u Velikoj Britaniji i kreću se od 150 pa sve do 4.640 eura.
Iako su okupljeni novinari, sveučilišni profesori, sindikalisti, pa i političari jučer podržali studente Filozofskog fakulteta u njihovu prosvjedu i složili se da bi troškovi studiranja trebali pojeftiniti, za sada nitko ne nudi konkretan model koji bi Hrvatska trebala primijeniti. (V. K.)
Izvor:
Jutarnji list
