Nakon najvećeg pada BDP-a u posljednjih 10 godina i pesimističnih prognoza, Vlada se mora odlučiti na drastičnije rezove u proračunu ili se ponovno zadužiti
Hrvatsko gospodarstvo je u prvom kvartalu ove godine palo za čak 6,7 posto, što je najveći pad brutto domaćeg proizvoda (BDP) u posljednjih deset godina. Međutim, prognoze za ostatak ove godine nisu ništa bolje, pa ekonomisti i analitičari očekuju da će BDP na godišnjoj razini pasti oko pet posto.
Zbog toga se može očekivati još veći manjak novca u proračun u, u kojemu već sada, nakon zadnjeg rebalansa, nedostaje oko pet milijardi kuna. Iako većina analitičara procjenjuje da će država do kraja godine biti u manjku za oko dodatnih šest milijardi kuna, postoje i oni koji procjenjuju da bi minus u proračunu mogao biti i 15 milijardi kuna, pišu Marina Klepo i Nikola Jelić u Jutarnjem listu.
Zbog toga je sve izglednije da će Vlada morati dodatno smanjiti rashode, tj. troškove za plaće, socijalna davanja, subvencije i investicije ili se pak dodatno zadužiti.
Nepovjerenje u kreatore ekonomske politike
Dramatičan pad BDP-a prvenstveno je uzrokovan padom osobne potrošnje za 9,9 posto i smanjenjem investicija za 12,4 posto, budući da su to do sada bili ključni generatori gospodarskog rasta Hrvatske. Građani su drastično srezali vlastitu potrošnju i troše manje novca što je za posljedicu imalo i smanjenje obujma trgovine na malo za čak 15 posto. S druge strane, poduzeća su zbog manjka novca ili skupih kredita, smanjila ili posve odgodila nova investiranja u gospodarstvo.
Čelnik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Damir Kuštrak uvjeren je da su osobna potrošnja i investicije pali zbog toga što ni građani, ni poduzetnici nemaju povjerenja u kreatore ekonomske politike i njihove odluke. U takvim okolnostima može se očekivati da će i narednih mjeseci padati i osobna potrošnja i investiranje, smatra Kuštrak.
Manji izvoz, ali i uvoz
Oprez među građanima primjetan je još od kraja prošle godine, kada je u posljednjem kvartalu zabilježen pad osobne potrošnje od 3,2 posto.
"Potrošački pesimizam još je lani zahvatio građane, a razloga tome je više, uključujući smanjene zaposlenosti, pad plaća, otežanu dostupnost kredita, te urušavanje tržišta dionica i nekretnina", objašnjava Zdeslav Šantić, analitičar Raiffeisen banke.
Pad investicija Šantić objašnjava činjenicom da su se tvrtke, kao i građani, prilagodile recesijskim uvjetima i uglavnom su odustale od ulaganja u modernizaciju ili širenje proizvodnje.
Djelomično negativni trendovi zabilježeni su i u robnoj razmjeni s inozemstvom. Naime, iako je izvoz pao za 14,2 posto, uvoz, koji se često kritizira i uglavnom raste brže od izvoza, pao je za čak 20,9 posto. Iako razloge možemo tražiti i u padu potražnje za uvoznom robom, a ponajprije automobilima, Šantić ističe da je velikom padu uvoza ipak najviše pridonio pad cijene energenata, pa je za njih trebalo izdvajati manje novca nego ranije.
Pad između 4 i 5 posto
Jedini "pozitivni trendovi " u prvom kvartalu zabilježeni su u državnoj potrošnji, čiji su izdaci porasli za 3,4 posto. Iako Šantić ističe kako je ovo očiti primjer da se jedino država nije prilagodila uvjetima recesije, naglašava da bi pad BDP-a bio još i veći da državna potrošnja nije rasla, tj. da se nisu povećale plaće nekih korisnika državnog proračuna. No, veliki problemi s proračunom prisutni od početka godine ukazuju da će se, silom prilika, i država morati prilagoditi kriznim uvjetima.
Budući da bi se osobna potrošnja i investicije mogle malo oporaviti tijekom godine, većina ekonomista procjenjuje da će BDP ove godine pasti 4 do 5 posto. Analitičari RBA, primjerice, vjeruju da će drugi kvartal donijeti pad od pet posto, u uslijed slabije turističke sezone očekuje se da će i ljetni kvartal imati minus od od 5,5 posto. Tek u posljednja tri mjeseca, s blagim oporavkom eurozone, izgledno je usporavanje pada BDP-a od oko -0,5 posto. Pozitivne stope rasta nitko ne očekuje prije druge polovice 2010. godine, a osjetniji pad nezaposlenosti uslijedit će tek u 2011. godini. (V. K.)
Izvor:
Jutarnji list
