Zbog pada BDP-a i standarda potrošača raste zabrinutost banaka
Rezultati stresnog testa Hrvatske narodne banke pokazali su da će pad BDP-a od 5 posto pogoršati naplatu kredita za 42 posto. Prema tom scenariju, udio loših kredita bi do kraja godine porastao sa 5,1 na 7,4 posto.
U slučaju da građani i tvrtke ne budu u mogućnosti vraćati kredite, banke bi aktivirale hipoteke, masovna ponuda nekretnina u tom bi slučaju još više uzdrmala tržište, mnogi bi ljudi ostali bez svog doma, a osiromašena država ne bi mogla pomoći niti građanima niti bankama, piše Ljubica Gatarić u Večernjem listu.
Upozorenje MMF-a
Iako je viceguverner HNB-a, Davor Holjevac krajem srpnja za Poslovni dnevnik objasnio da je financijski sustav pokazao otpornost i pri većem padu BDP-a, jer bi banke ostale stabilne i bez potrebe za dodatnom kapitalizacijom, upozorio je da bi neke manje banke, koje su prije svega okrenute korporativnom sektoru, mogle imati problema.
Financijske krugove uzburkao je i Josef Ackermann, direktor Deutsche banke, koji je u svom tekstu u Financial Timesu tvrdio da su male banke jednako velika opasnost za zdravlje financijskog sustava kao i velike, jer rizici za sustav rastu s premreženošću, a ne s veličinom banke. Međunarodni monetarni fond (MMF) također je nedavno upozorio da banke mogu očekivati još jedan krizni udar, koji će nastati kao posljedicu rastućeg trenda neplaćanja potrošačkih kredita.
MMF vjeruje da će se zbog masovnih otkaza i pada standarda potrošača, udio loših potrošačkih kredita u američkim bankama povećati na 14 posto, a u europskima 7 posto.
Najviše kašnjenja do mjesec dana
Komercijalne banke u Hrvatskoj nerado govore o problemima s naplatom, pa su podaci središnje banke jedini putokaz. Prema njima, udio loših kredita građana u 2007. Godini je iznosio 3,7, dok je ove godine povećan na 4,20 posto. Kod tvrtki pak, povećanje je išlo sa 7,3 na 8,1 posto. Ipak, otplata stambenih kredita je stabilna, a poteškoće su kod građana vezane za hipotekarne i potrošačke kredite.
Inače, u tri kategorije kašnjenja koje prati središnja banka (do mjesec dana, tri i više od tri mjeseca) najviše rastu višemjesečna kašnjenja, koja su posljednjih mjeseci dvoznamenkasta na mjesečnoj razini. Istovremeno, proljetos se udvostručio i iznos kašnjenja do tri mjeseca.
U središnjoj banci ističu kako se banke zasad okreću reprogramima, uzimaju dodatne instrumente osiguranja ili povećavaju rezervacije za potencijalne gubitke. Slijedom toga, banke su znatno usporile kreditnu aktivnost, u posljednja dva mjeseca velik je pad kreditne aktivnosti na mjesečnoj razini, dok su godišnje stope još pozitivne zahvaljujući trendovima iz 2008. godine. (V. K.)
Izvor:
Večernji list
