Po prvi put od uvođenja zajedničke valute, pale su cijene u eurozoni, a kako se trend nastavio, sve je veći rizik od deflacije
Ogromni financijski poticaji koje su razvijene zemlje dale svojim gospodarstvima, konačno pokazuju rezultate. Nakon što su Njemačka, Francuska i Japan ostvarile uzastopni rast BDP-a u dva tromjesečja, te na taj način izašle iz recesije, očekuje se da bi iz crvenog minusa, uz rast BDP-a za drugi kvartal, ovog tjedna trebale izaći i Sjedinjene američke Države.
Iako je optimizmu pridonio i rast povjerenja njemačkih ulagača koji je u kolovozu bio najviši u posljednje tri godine, ekonomisti upozoravaju da je ovakav oporavak kratkog daha i već se pitaju što će se dogoditi kad se potroše efekti velikih državnih poticaja, piše Marina Klepo u Jutarnjem listu.
Odgoda kupnje
Naime, mnoge su ekonomije i dalje opterećene velikim dugovima, neriješenim bankarskim sustavima, a prisutan je i strah od mogućeg dužeg razdoblja deflacije koja bi dovelo do generalnog pada cijena. U tom slučaju, potrošači odgađaju kupnju jer se nadaju da će cijene u budućnosti biti još niže.
Japan je u srpnju zabilježio pad cijena od 1,7 posto, a u SAD-u su cijene bile čak 2,5 posto niže, što je najveći pad od 1950. godine i osmi mjesec uzastopno u kojem je zabilježena negativna stopa inflacije.
Stoga je, smatra ekonomist iz Commerzbanka, Peter Dixon, ekonomski rast u Japanu od 0,9 posto u drugom kvartalu vrlo upitan, jer su cijene istodobno pale za 1,76 posto. "Dok obujam proizvedene robe i usluga rastu, njihova stvarna vrijednost pada. Oporavak koji je potaknut padom cijena ne znači nužno da je ekonomija zdravija", izjavio je Dixon za BBC.
Stabilizacija krajem godine
Eurozona se također bori s deflacijom. Cijene su u lipnju (-0,1) pale po prvi put nakon uvođenja zajedničke valute, a u srpnju je došlo i do produbljivanja tog trenda, osobito u Irskoj, Belgiji i Luksembugu. Pad veći od očekivanog ponajprije odražava niže cijene energenata te stabiliziranje cijena hrane. Istovremeno, Hrvatskom se i dalje širi val poskupljenja.
ECB smatra da će negativne stope inflacije potrajati nekoliko mjeseci, a postupni rast cijena može se očekivati krajem godine. No, podaci ipak govore da pad cijena postaje sveopće, pa analitičari smatraju da bi ECB trebala nešto poduzeti kako deflacija ne bi uhvatila korijena. Prvenstveno razmisliti o tiskanju dodatnog novca.
Plaće stagniraju
U prilog deflacijskim rizicima idu i rezultati istraživanja Europske komisije koje se provodi od 1985., a koje je pokazalo da više potrošača očekuje pad cijena ove godine nego ikad prije.
U eurozoni je zbog recesije otpušten ogroman broj ljudi, pa je stopa nezaposlenosti dosegla 9,4 posto, što je najviše u posljednjih deset godina. Unatoč velikom rastu troškova, mnoge se tvrtke i dalje boje povećati cijene jer bi ih konkurencija mogla lako pomesti. Stoga je i rast plaća, ali i cijena, malo izgledan u skorijoj budućnosti. (V. K.)
Izvor:
Jutarnji list
