51. Članak Ustava kaže da je svatko, prema svojim mogućnostima, dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova
Nakon skoro mjesec dana provedbe kriznog nameta Vlada je prikupila gotovo 151 milijun kuna, što je građanima odnijelo značajan komad kućnog budžeta. Međutim, vodeći hrvatski stručnjak za poreze, profesor Božidar Jelčić je otkrio da krizni porez ipak ne plaćaju svi građani, piše Silvana Perica u Večernjem listu.
Naime, plaćaju ga svi zaposleni i umirovljenici, ali ne i samostalne djelatnosti – odvjetnici, obrtnici, javni bilježnici, liječnici ni stomatolozi, dakle oni čija se primanja uglavnom penju iznad bilo kakvog državnog prosjeka.
Jednostavnije udariti na radnike i umirovljenike
Neoporezivanje dohotka od samostalne djelatnosti, naime, propisuje i Zakon o posebnom porezu. Marija Zuber, porezna savjetnica iz časopisa "Revizija i računovodstvo", procjenjuje da u Hrvatskoj ima 100.000 osoba koje obavljaju neku od samostalnih djelatnosti i obveznici su poreza na dohodak. U tim djelatnostima ima i onih koji plaćaju porez na dobit, pa će platiti harač, te također i oni koji imaju tvrtke.
No većina su obveznici poreza na dohodak, vode svoje poslovne knjige i – ništa ne plaćaju na ime krize.
Dakle, oni koji uglavnom zarađuju jako dobro, teret krize ne moraju podijeliti s građanima koji mjesečno zarađuju tek nešto više 3000 kuna. Marija Zuber kaže da su poreznici izuzeli samostalne djelatnosti vjerojatno zato što im je to nešto kompliciranije nametnuti, a moguće je i da su to zaboravili.
"Hrvatski poreznici nameću poreze samo na rad, na plaće i mirovine, sve ostalo im je teško provesti, pa su tako sada izuzeli čak i prihode od imovine. Iznajmljivači soba također ne plaćaju krizni porez", ističe savjetnica Zuber.
Poraz pred Ustavom
Ovo bi dakle mogao biti osnovni razlog pada zakon o kriznom porezu na Ustavnom sudu, jer je na ovaj način naočigled ozbiljno narušeno jedno od osnovnih ustavnih načela, načelo jednakosti pred zakonom.
Sasvim sigurno povrijeđena je i odredba 51. Članka Ustava koja kaže "svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti."
Imajući ovakvo izuzeće na umu, građanima sada preostaje vidjeti koliko će Ustavnom sudu biti potrebno vremena da donese presudu u ovom slučaju.
Moralna obaveza
Osim toga, Vlada bi svakako, bez obzira na to što ne mora vratiti novac ni ako Ustavni sud ukine zakon, zbog moralne obveze morala to ipak učiniti i pokušati se ispričati za nevjerojatan postupak kojim su krizu i rupe u državnom proračunu trebali snositi samo radnici i umirovljenici.
Inače, nakon što je predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec izjavila da će, ako zakon bude ukinut, pravo na povrat poreza imati samo oni građani koji su podnijeli prijedlog Ustavnom sudu, broj prijedloga se s tadašnjih šest, povećao na više od 30. (V. K.)
Izvor:
Večernji list
