Pitanje je ponovno otvorio Vilim Ribić, iako je svjestan da je takav porez već jednom pao na Ustavnom sudu
Sindikati bi danas na konferenciji za novinare trebali objaviti prosvjede, u koje kreću zbog nezadovoljstva posljednjim izmjenama Zakona o radu, kojima se ZOR izjednačava sa zakonodavstvom Europske Unije. Također, sindikati su najavili i održavanje velikog sindikalnog prosvjeda za 14. studenoga u Zagrebu na kojem će tražiti ukidanje kriznog poreza i snižavanja stope PDV-a na 22 posto.
No, otvaranje najtežih pitanja tek se očekuje u nastavku naknadnih pregovora o izmjenama Zakona o radu, kada će socijalni partneri raspravljati o ugovorima o radu na neodređeno vrijeme, regulativi otkaza i ponovnom uvođenju doprinosa solidarnosti za nečlanove sindikata, piše Gordana Galović u Jutarnjem listu.
Novih 300 milijuna kuna
Na posljednjem sastanku s premijerkom Jadrankom Kosor sindikati su jasno najavili da će ponovno inzistirati na takvom doprinosu koji je jednom već ušao u Zakon o radu, ali je pao na Ustavnom sudu. Također, zatražili su da se Kosor očituje, podržava li ponovno uvođenje doprinosa solidarnosti, a temu je na stol opet stavio njezin idejni začetnik, sindikalac Vilim Ribić.
Pet sindikalnih središnjica broje približno 500.000 članova koji plaćaju članarinu. Ako bi još pola, od milijun radnika uplaćivalo doprinos solidarnosti u iznosu do jedan posto plaće, to bi značilo da bi sindikati godišnje mogli dobivati još 300 milijuna kuna. Za primjer, na prosječnu plaću od 5.300 kuna radnik bi davao najviše do 50 kuna poreza.
Suprotno sa slobodom udruživanja
Inače, doprinos solidarnosti za nečlanove sindikata ugrađen je u Zakon o radu 2003. godine. Nečlanovi su bili obvezni plaćati takav doprinos za korištenje povoljnosti koje je sindikat ugovorio, ako je kolektivni ugovor s ugrađenim doprinosom solidarnosti na referendumu prihvatila većina radnika. "Sindikalni porez" za radnike koji nisu članovi sindikata nije smio iznositi više od 65 posto prosječne sindikalne članarine i nije smio biti veći od jedan posto neto plaće radnika.
Takve je odredbe u svibnju 2005. srušio Ustavni sud s obrazloženjem da je obveza plaćanja doprinosa nečlanovima sindikata, nametnuta kolektivnim ugovorima, u suprotnosti sa slobodom udruživanja koja je zajamčena Ustavom.
Financiranje istraživanja i analiza
Tada je stav Ustavnog suda bio da se radnicima bez pristanka ne može oduzimati nikakav novac, čak i ako od doprinosa imaju koristi i nečlanovi sindikata. Iako su tada doprinos solidarnosti mnogi prozvali nametom, sindikalci tvrde da je riječ o logičnom doprinosu za zaposlene koji nisu članovi sindikata, a uživaju sva prava koja ugovara sindikat kolektivnim ugovorima. Međutim, ovoga puta novac ne bi išao u sindikalne blagajne, već bi se njim financirala, primjerice različita istraživanja i prikupljale statistike koje sada nedostaju.
Inzistiranje na ponovnom uvođenju doprinosa solidarnosti potvrdila je i predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Ana Knežević.
"Moramo opet otvoriti raspravu i ovaj put preciznije dogovoriti sve odredbe. Nije cilj uzeti novac od nečlanova sindikata, nego treba regulirati to pitanje jer sada iste povoljnosti uživa radnik koji plaća članarinu i onaj koji to ne čini", ističe Knežević. (V. K.)
Izvor: Jutarnji list
