Oporezivanje rada u Hrvatskoj slično kao u i ostalim tranzicijskim zemljama
Visoko porezno opterećenje na rad smanjuje motivaciju radnika, povećava troškove poduzeća te ugrožava gospodarski napredak i povećanje životnog standarda građana, upozorio je Ivica Urban iz Instituta za javne financije.
Prosječna stopa oporezivanja dohotka u Hrvatskoj iznosi 41,2 posto, tvrdi Urban. Njegova se računica temelji na prosječnoj bruto plaći u proizvodnji, koja iznosi 7.260 kuna, a koja je za oko 470 kuna manja od prosječne bruto plaće za sve djelatnosti. Ako se iz računice isključi prirez i nedavno uveden krizni porez, prosječna stopa oporezivanja rada u Hrvatskoj ispada malo manja i iznosi 39,3 posto, piše Adriano Milovan u Jutarnjem listu.
Porezno opterećenje plaća ipak niže
Iako je porezno opterećenje rada u Hrvatskoj visoko, ono je, ocjenjuje Urban, na razini onog u drugim tranzicijskim zemljama. Naime, prosječno porezno opterećenje rada u novim članicama Europske Unije čak je i malo veće nego u Hrvatskoj jer iznosi 44 posto.
Pritom su porezi na rad, u što ulaze ne samo porez na dohodak i prirez nego i socijalni doprinosi, najveći u susjednoj Mađarskoj, u kojoj, prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), dosežu 54,1 posto. Veće oporezivanje rada od Hrvatske ima i Češka, 43,4 posto, kao i niz starih članica Unije. S druge strane, nešto manje porezno opterećenje rada od nas imaju Slovačka, 38,9 posto, i Poljska, 39,7 posto.
"Ipak nismo svjetski prvaci u poreznom opterećenju plaća, barem ne u disciplini prosječnih plaća. No, porezno opterećenje rada u Hrvatskoj prilično je visoko, a naš dugoročni razvoj ovisit će o njegovu smanjenju te o drugim nužnim reformama", zaključuje Urban.
Veća plaća, veća opterećenja
Vrijedi spomenuti i da porezno opterećenje rada u nas ovisi o visini primanja. Naime, veći porezni teret snose oni s višim primanjima. Tako, primjerice, oni s najvišim plaćama plaćaju porez na dohodak po stopi od čak 45 posto, a kada se tome pridodaju i prirez, doprinosi te krizni porez, porezno opterećenje doseže 58 posto.
Oni koji primaju minimalnu plaću od 2.814 kuna plaćaju i najmanji porez na dohodak, samo 15 posto, a kada se tome pridodaju i prirez, doprinosi i krizni porez, porezno opterećenje, prema Urbanovoj računici, raste na 34 posto. (V. K.)
Izvor: Jutarnji list
