Nakon što su osjetili stvarni pad prihoda i njegove vrijednosti, potrošači se prometnuli u velike štediše
Iako je ovu godinu obilježila ekonomska kriza, pad BDP-a za 6 posto i pad prodaje u trgovini za 15 posto, zaposleni su ipak uspjeli sačuvati dostignuti razinu prosječne plaće od oko 5.300 kuna.
Prosjek plaća naime, pokazuju statistike, popravlja prvi dio godine, budući da su nakon uvođenja kriznog poreza, plaće počele gubiti na vrijednosti. Obitelji u kojima nitko od članova nije izgubio radno mjesto i ove bi godine trebale uprihoditi ukupno oko 90.000 kuna dohotka, što je približno 7.500 kuna mjesečno, piše Ljubica Gatarić u Večernjem listu.
Zaduženost manja za 3000 kuna
Međutim, kriza je stigla u domove građana koji su ostali bez posla, a takvih je u zadnjih godinu dana bilo 78.000. U HNB-u procjenjuju da se, mjereno udjelom u BDP-u, i u godini krize financijska imovina građana neznatno povećala te je u rujnu iznosila 70 posto BDP-a. To blago povećanje nije, međutim, posljedica većeg bogaćenja i znatnijeg rasta prihoda, već znatnog pada BDP-a.
No, kriza je promijenila i ponašanje građana koji su se nakon razdoblja dominantne potrošnje, prometnuli u velike štediše. Goran Bakula, savjetnik Nezavisnih hrvatskih sindata, izračunao je da je prosječna zaduženost kućanstava u devet mjeseci 2009. smanjena za 3000 kuna, sa 101.000 potkraj prosinca 2008., na 98.000 do početka listopada. Građani su smanjili kreditnu zaduženost za 4 milijarde kuna, ali su istovremeno povećali oročenu štednji u bankama za šest milijardi kuna.
Istovremeno, HNB je izračunao da je stanovništvo imalo najveći gubitak financijske imovine u 2008., kada su dionice u njihovu vlasništvu izgubile na vrijednosti oko 15 milijardi kuna. Vrijednost dionica u vlasništvu građana procijenjena je 2008. na 92 milijarde kuna, a kako ove godine nije bilo većih gubitaka na burzi, vjerojatno se na toj razini zadržala i sada.
Novih automobila upola manje
Prema istraživanju UniCredita, kojim se već nekoliko godina uspoređuje vrijednost financijske imovine tranzicijskih država, Hrvatska prednjači i s neto financijskom imovinom (štednja, dionice...) građana, ali i sa zaduženošću. Imovina naših građana iznosila je 45 posto BDP-a, a primjerice Čeha i Poljaka, 37 odnosno 35 posto BDP-a.
Naši su građani bili rekorderi i po potrošnji, pa je tako u razdoblju od 2000. o 2008., godišnje kupovano čak i do 88.000 novih automobila. Ove godine pak, kriza i nedostatak kredita umanjili su broj novoprodanih automobila na 41 tisuću. (V. K.)
Izvor: Večernji list
