Do 2008. prijevremena mirovina je, prema kopiranom njemačkom zakonu, bila niža za petinu
Hrvatskoj, deset godina nakon prihvaćanja novih pravila umirovljenja, ponovo slijedi tzv. mini mirovinska reforma. Poznato je, naime, da Svjetska banka, od kada je odlučila pod povoljnijim uvjetima pomoći našem gospodarstvu sa 200 milijuna eura, "gura" rješavanje triju ozbiljnih pitanja: izjednačavanje dobi muškaraca i žena za umirovljenje, destimuliranje prijevremenog umirovljenja te povećanje izdvajanja za drugi stup.
Želi li Vlada dalje krpati proračunske rupe jeftinim zajmovima s kamatom oko dva posto, vladajući će se morati prihvatiti reformskih zahvata od kojih su bježali više od šest godina, piše Ljubica Gatarić u Večernjem listu.
U mirovinu u 30-ima
Jedan od najtvrđih oraha biti će vraćanje ranijih pravila za prijevremeno umirovljenje, koje je bivši premijer ublažio radi koalicije s umirovljenicima. Naime, radnicima koji odlaze u prijevremene mirovine, mirovina je trajno umanjena tek za 9 posto u odnosu na one koji odrade čitav radni vijek. Prema sadašnjim odredbama, pravo na prijevremeno umirovljenje imaju sve žene sa 30 godina staža i 55 godina života, dok muškarci moraju imati 5 godina više.
Do 2008. godine pak, prijevremeni umirovljenici primali su 20,4 posto nižu mirovinu, po uzoru na Njemačku. Time se zapravo željelo poticati radnike da što dulje ostanu na tržištu rada i tako umanjiti troškove mirovinskog sustava.
Međutim, niti u Ministarstvu gospodarstva, niti u Mirovinskom zavodu još se ne može doznati je li izmjena zakona pripremljena jer se o svemu čeka politička odluka i zeleno svjetlo premijerke Jadranke Kosor. Njezin savjetnik Borislav Škegro nedavno je spomenuo da će Vlada svaki mjesec objaviti niz mjera, spomenuvši pritom i jačanje drugog stupa, što sigurno neće ići bez uvođenja strožih uvjeta umirovljenja.
Izjednačavanje dobne granice
Istovremeno, novi državni tajnik Krešimir Rožman upozorava da je potrebno izjednačiti i dobnu granicu žena i muškarca za umirovljenje. Rožman podsjeća da je Vlada, prema odluci Ustavnog suda iz 2007., to dužna učiniti do 2018. godine.
Inače, upravo je Ustavni sud, pozivajući se na iskustva i praksu drugih te odredbe o ravnopravnosti spolova, tvrdio da radni vijek žena i muškaraca treba biti jednak.
Potrebno je ipak naglasiti kako ključni problem mirovinskog sustava nisu toliko prijevremene mirovine, koliko su to povlaštene mirovine. Zbog toga bi se one trebale detaljno analizirati, iako Vladi neće biti nimalo jednostavno pridobiti javnost za takve reforme. (V. K.)
izvor: Večernji list
