Hrvatska plaće oporezuje prosječno s 41,1 posto, a zemlje OECD-a s 37,7 posto
Hrvatski poduzetnici neprestano se žale na visoku cijenu radne snage u Hrvatskoj te upozoravaju da Vlada, ako želi povećati zaposlenost, mora smanjiti poreze i doprinose na plaće.
Osim toga, skupa radna snaga koju na svom poslovanju svaki mjesec osjete hrvatski poduzetnici, obija se o glavu i državi. Visoki porezni klin, dakle visoko porezno opterećenje hrvatskih plaća, izravno utječe na visoku nezaposlenost koja je u siječnju dosegnula rekordnih 17,7 posto, piše Gordana Galović u Jutarnjem listu.
Prosječna nezaposlenost 14,8 posto
Potvrdila je to analiza Anamarije Šeparović objavljena u časopisu Financijska teorija i praksa Instituta za javne financije. Prema toj analizi, Hrvatska ima relativno visok porezni klin od 41,1 posto koji je veći od prosjeka zemalja OECD-a, gdje prosječno porezno opterećenje plaća, dakle razlika između bruto i neto plaće, iznosi 37,7 posto.
"Međutim, gledajući stope nezaposlenosti, situacija u Hrvatskoj dosta je zabrinjavajuća. Raspon stopa nezaposlenosti u zemljama OECD-a jest od 2,3 do 11 posto. Prosjek je 5,8 posto, a registrirana stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je 14,8 posto. Visoki porezni klin povlači i visoku stopu nezaposlenosti", zaključuje autorica u analizi.
Demotivacija poslodavaca i posloprimaca
Istovremeno, visok porezni klin, pokazuje analiza, negativno utječe i na poslodavce i posloprimce. Zbog velikih davanja državi i male neto plaće, taj porezni klin demotivira posloprimca u traženju posla, djelomice i zbog naknada koje primaju s burze tijekom nezaposlenosti. S druge strane, povećava cijenu troškova rada, što demotivira poslodavce pri zapošljavanju nove radne snage.
"Dakle, niski porezni klin potiče radnike u zapošljavanju zbog povećanja neto plaće, ali i poslodavce u traženju nove radne snage zbog manjih troškova rada", ističe se u analizi.
Iako je Hrvatska mijenjala porezno opterećenje plaća, ono je i dalje iznimno visoko. Na prosječnoj plaći porezni klin je 1994. godine bio veći od 50 posto, 1997. oko 45 posto, a 2005. godine 39,5 posto. Povećanjem osobnog odbitka 2008. godine sa 1.600 na 1.800 kuna, to je opterećenje povećano na 41 posto. Hrvatska pritom ima progresivni porezni klin, pa su najveće plaće opterećene s gotovo 50 posto obveza za poreze i doprinose.
"Problem u Hrvatskoj nije porez na dohodak, već doprinosi. No, smanjivanje doprinosa usko je povezano s reformama zdravstvenog i mirovinskog osiguranja", upozorava Anamarija Šeparović. (V. K.)
Izvor: Jutarnji list
