Mlade se mora poticati na nastavak školovanja, stjecanje novih znanja i veću mobilnost
Da bi mladi po završetku školovanja što prije pronašli posao, nužno je uskladiti obrazovni sustav sa sustavom zapošljavanja, odnosno mlade obrazovati za zanimanja za koja postoji potreba na tržištu rada, zaključeno je na tematskoj sjednici saborskog Odbora za obitelj i mladež na temu "Mladi i nezaposlenost".
Prema alarmantnim podacima predstavljenim na sjednici, od više od 309.000 nezaposlenih s početka godine, gotovo trećina njih su mladi do 29 godina starosti. Stoga je što prije nužno utvrditi u kojoj mjeri obrazovni sustav slijedi potrebe gospodarstva za određenim profilima mladih stručnjaka i radnika, upozoreno je.
Kultura nerada
Dekan veleučilišta Vern, Goran Radman je kao najveći hendikep obrazovnog sustava naveo "prilično nemuštu politiku srednjoškolskog obrazovanja koja negira radnu kulturu". Iznio je podatke prema kojima svega trećina upisanih završi studij, a tek trećina njih koji diplomiraju to učine u zadanom roku.
"To je ogroman broj ljudi koji poput mrtvih duša lutaju obrazovnim sustavom i jedini im je cilj što dulje zadržati studentski status, a ne se zaposliti", naglasio je Radman te dodao da je trenutno pitanje nezaposlenosti "grozno", s tendencijom da do kraja godine "izmakne kontroli". "Velik broj nezaposlenih ogromna je socijalna i politička bomba društva koja ostavlja trajne posljedice", poručio je Radman.
On stoga, jedini izlaz vidi u stvaranju klime za jako i propulzivno gospodarstvo te preobrazbu obrazovnog sustava u onaj koji će omogućiti zapošljavanje, a to se, naglasio je, može postići samo visokim stupnjem konsenzusa svih političkih, socijalnih i društvenih partnera.
Poticati mobilnost
Ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ankica Paun Jarallah također je istaknula kako je nužno raditi na usklađivanju obrazovnog sustava i tržišta rada, te poticati mlade na nastavak srednjoškolskog obrazovanja i stjecanje novih znanja i vještina. Potrebno je, dodala je, aktivnije djelovati na tržištu rada kroz poticanje prostorne i profesionalne mobilnosti radne snage, te razvijati mjere aktivne politike zapošljavanja usmjerene ka stjecanju prvog radnog mjesta.
Naglasila je da su, prema podacima, mladi sa završenom srednjom školom najbrojniji u populaciji nezaposlenih osoba do 29 godina, ali istovremeno i najtraženiji na tržištu rada, i to najviše u trgovini i ugostiteljstvu. Iako se čak 85 posto mladih zapošljava na određeno vrijeme, Paun Jarallah je istaknula da u tome ne vidi veliki problem ako tržište rada postane fleksibilnije.
Dugotrajna nezaposlenost
Teo Matković s katedre socijalnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu pak, ključni problem vidi u "dugotrajnoj i tegobnoj" tranziciji iz školovanja u svijet rada.
Prema podacima koje je iznio, polovica mladih svoj prvi posao, koji je u pravilu nesiguran, nađe devet mjeseci po završetku školovanja, dok ih polovica svoj prvi stalni posao nađe tek nakon 16 mjeseci, a čak 30 posto njih tek tri godine po završetku školovanja. (Hina)