Glavna prepreka u jačanju potrošnje je rastuća nezaposlenost i nesigurnost te pad plaća
Odluka Vlade da od 1. srpnja ukine stopu kriznog poreza od 2 posto, donosi djelomično olakšanje za oko 700.000 radnika i oko 250.000 umirovljenika, na čije se dohotke obračunava ta, niža stopa. Njihov osobni doprinos izlasku iz krize iznosi otprilike od 60 do 120 kuna mjesečno.
S druge strane, viša stopa kriznog poreza, od 4 posto, i dalje ostaje onima koji primaju plaću, honorar ili mirovinu veću od 6000 kuna. Riječ je o nekoliko desetaka tisuća umirovljenika i nešto više od 300.000 zaposlenika.
Iako je premijerka istaknula da Vlada ovim potezom barem djelomično želi potaknuti potrošnju i optimizam, sindikati i oporba kritički su reagirali na najnoviju Vladinu odluku te istaknuli da se krizni porez, ili trebao u potpunosti ukinuti, ili se nikada nije niti trebao uvoditi.
Poticaji građanima s nižim dohotkom
Međutim, niti ekonomski analitičari ne polažu previše optimizma prema najnovijim Vladinim mjerama. Kažu, potrošnja će ove godine pasti za oko tri posto, a u malo blažem minusu biti će i BDP kojem je upravo potrošnja godinama pomagala u rastu, piše Lidija Kiseljak u Večernjem listu.
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, upozorava da bi ukidanje niže stope kriznog poreza moglo pojačati rad na crno, s obzirom da bi neki mogli prebacivati plaću na onu ispod 6000 kuna. Dio analitičara ipak vjeruje da bi donekle mogao porasti optimizam među građanima i tek se neznatno odraziti na potrošnji jer, kaže Hrvoje Stojić, analitičar HAAB-a, ekonomski je dokazano da poticaji u rasterećenju pozitivnije utječu na potrošnju građana s nižim dohotkom.
Građanima prihvatljivije
Ipak, svi su složni u tome da je glavna prepreka u jačanju potrošnje rastuća nezaposlenost, odnosno neizvjesnost oko zadržavanja radnih mjesta te realan pad neto plaća koji je počeo u rujnu.
"Jasna strategija poreznog sustava ne postoji, pa to i dalje produbljuje psihološku nesigurnost", kaže Šantić. To će se i pojačati, ako se poveća stopa PDV-a ili ukine nulta stopa.
Uglavnom, svi su ekonomski stručnjaci uvjereni da je riječ o populističkoj mjeri koja je za građane prihvatljivija nego primjerice, uvođenje poreza na imovinu, od čega se odustalo. Sve to dokazuje da Vlada nema rješenja, da vuče parcijalne poteze, koje mnogi povezuju s očajem, jer su se rješenja i strategije za izlazak iz krize počele prekasno donositi. (V. K.)
Izvor: Večernji list
