Najveći rast nezaposlenosti zabilježen u najrazvijenijim dijelovima
Masovni otkazi nisu zaobišli ni jednu županiju, no porast nezaposlenosti u 2009. bio je mnogo veći u sjevernim i sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske te u Istri. Bez posla je trenutačno više od 318.000 radnika, a Sanja Crnković-Pozaić, stručnjakinja za tržište rada, logičnim smatra što je najveći porast nezaposlenosti zabilježen u gradovima i regijama koje imaju najveću fluktuaciju radne snage. No, to ne znači da je kod njih stanje najgore.
U Istri se recimo nezaposlenost povećava potkraj sezone, a čak i uz priljeve iz škola, ondje će se nezaposlenost najbrže i smanjivati. U sredinama pak, u kojima i inače ima malo novih radnih mjesta, poput Ličko-senjske županije, nije se imalo što izgubiti, piše Ljubica Gatarić u Večernjem listu.
"S obzirom na to da su mjere za održavanje radnih mjesta zakasnile, da bi se zaustavio pad zaposlenosti, treba čekati na prve pozitivne stope rasta gospodarstva", kaže Crnković-Pozaić. Budući da ih ove godine nitko ne očekuje, oporavak na tržištu rada prebacuje se na iduću godinu.
Inače, najniža je nezaposlenost, navodi HZZ, u Istri, te je čak i povoljnija nego u Zagrebu, u kojem je statistički prikaz neprecizan jer su svi vojni osiguranici prijavljeni u Zagrebu, a velik je i broj radnika iz okolice koji rade u gradu. Najteže je u Slavoniji, u kojoj ni sezona ne može mnogo pomoći.
Ljudski resursi marginalizirani
"Nova radna mjesta u drugim sektorima, pogotovu u industriji, ovise o kvalitetnoj, inovativnoj i poduzetnoj radnoj snazi te izvozno orijentiranom menadžmentu. Dok god nam je razvoj ljudskih potencijala po važnosti na posljednjemu mjestu, neće biti ni razvitka gospodarstva."
"Da su ljudski potencijali na marginama vidi se po sporoj reformi obrazovnog sustava, vrlo slabim sredstvima koja HZZ ima za obrazovanje nezaposlenih, te po niskoj razini zaposlenih koji su obuhvaćeni obrazovanjem u bilo kojem obliku, gdje smo s Rumunjskom i Bugarskom na dnu europske ljestvice. I država i poslodavci na ulaganje u ljude gledaju kao na nepotreban trošak, a u socijalizmu smo po obrazovanju odraslih bili u europskom prosjeku", upozorava Crnković-Pozaić, inače, bivša ravnateljica HZZ-a.
Početni podaci obećavaju
Perspektive za zapošljavanje ove su godine loše, premda se mogu očekivati dobri rezultati u sezonskom zapošljavanju u turizmu, trgovini i prometu, što se vidi iz početnih podataka o zapošljavanju u prva tri mjeseca 2010. godine.
Međutim, sezonsko zapošljavanje u najboljim godinama povuče 25.000 nezaposlenih, što neće biti dovoljno da u odsutnosti novih poslova u drugim sektorima, bitno smanji nezaposlenost. Radna snaga nije pokretna jer postoji granica siromaštva ispod koje ljudi ne putuju u potrazi za poslom.
Dodaje da je prisutan i problem slabije organiziranosti sezonskog zapošljavanja koji je najvećim dijelom ovisan o povezanosti službi za zapošljavanje s poslodavcima u turizmu, hotelima i restoranima. Najaktivniji su u sezonskom zapošljavanju Bjelovar i Virovitica, a županije s vrlo visokim stopama nezaposlenosti poput Vukovarsko-srijemske, Požeško-slavonske i Brodsko-posavske, malo su slabije u poticanju sezonskih migracija. (V. K.)
Izvor: Večernji list
