U Europskom parlamentu pokrenuta je inicijativa za ukidanje restrikcija kretanja radne snage.
Hrvatska je već u pregovorima s Europskom unijom privremeno zatvorila dio o slobodi kretanja radnika i potpisala uvjet da svaka stara članica može jednostrano zabraniti slobodan ulazak hrvatskih radnika do sedam godina.
No u ovom trenutku postoji mogućnost da Europski parlament usvoji rezoluciju po kojoj bi osudio takve restrikcije, koje u našem slučaju propisuje Poglavlje 2., i svakoj zemlji članici savjetovao da ih ne primjenjuje za nove članice. Ako se to dogodi, hrvatskim radnicima bi na tržištu kompletne EU trebalo biti olakšano zapošljavanje, pišu Ivan Pandžić i Ksenija Puškarić u Poslovnom dnevniku.
Naime, prema izvješću Europske komisije o učincima restrikcija od proširenja 2004. pokazalo se da su strahovi starih članica neopravdani - nije došlo do povećanja nezaposlenosti domaćih radnika, pada plaća, korištenja povlastica starih članica ili negativnog socijalnog učinka. Na osnovi toga posljednjih pet mjeseci traje lobiranje i inicijativa bugarske europarlamentarke Iliane Ivanove da se restrikcije o zapošljavanju odbace.
Ona je i potpredsjednica Odbora Europskog parlamenta za zajedničko tržište, ali i članica Odbora koji će predložiti dugoročne mjere za EU u borbi protiv krize. Odbor je zauzeo stav da su restrikcije protivne principima zajedničkog tržišta te da su diskriminirajuće. Do rujna joj treba polovica potpisa od 753 člana Parlamenta kako bi se usvojila rezolucija po kojoj su zabrane nepoželjne.
"Time bi se stvorio jak pritisak na zemlje članice koje drže restrikcije za Bugarsku i Rumunjsku, ali bi se takva diskriminirajuća praksa izbjegla u budućnosti", rekla je za Poslovni dnevnik Iliana Ivanova. Europski parlament je inače dobio veće ovlasti nakon Lisabonskog sporazuma pa njegovi dokumenti dobivaju veću važnost. Ivanova dodaje da inicijativu podržavaju i zastupnici iz zemalja koje su uvele restrikcije poput Njemačke ili Austrije jer se shvaća da nikakvi negativni učinci nisu napravljeni u zemljama koje su dopustile slobodno kretanje radne snage.
Bugarskoj i Rumunjskoj su pri pristupanju 2007. restrikcije nametnule 15 od 25 članica, ali neke su ih u međuvremenu odbacile ili ublažile. Do 2013. ih planiraju zadržati najvažnije članice poput Austrije, Belgije, Francuske, Italije, Velike Britanije, Njemačke i Nizozemske. "Odbor će preporučiti i slobodno kretanje radne snage kao jedan od načina borbe s krizom uz to što je jedna od temeljnih sloboda na kojima se temelji Unija", zaključuje Ivanova.
No čak i da ta inicijativa prođe, poručuje Inga Žic, ravnateljica Uprave za rad i tržište rada Ministarstva gospodarstva, za Hrvatsku to ne mora značiti ništa jer je u službenim dokumentima koji su već potpisani ostavljena mogućnost zemljama članicama da uvedu tranzicijsko razdoblje za našu radnu snagu.
"Njemačka i Austrija već su uvjerene kako kod njih radi previše Hrvata, pa postoji vjerojatnost da će one s rezervom prihvatiti liberalniji pristup slobode kretanja radne snage, barem kada je Hrvatska u pitanju. Uostalom, ovaj prijedlog dolazi iz Bugarske, kojoj je najveći dio starih članica nametnuo najrigoroznije restrikcije pa mislim da će o ovoj inicijativi biti još prijepora", kaže Žic. (T. B.)
Izvor: Poslovni dnevnik
