Gospodarska situacija najčešći razlog nezaposlenosti, a većina ispitanika traži bilo kakav posao, bez obzira na svoju struku.
Portal MojPosao proveo je tijekom svibnja istraživanje kojim se nastojalo saznati koliko su ljudi trenutno zadovoljni poslom, odnosno ukoliko su nezaposleni, koji su razlozi njihove nezaposlenosti. Istraživanje je provedeno na petstotinjak ispitanika koji su podijeljeni u dvije skupine, ovisno o tome imaju li trenutno posao ili ne.
Od ukupnog broja ispitanika, njih 17 posto je nezaposleno (16 posto muškaraca i 18 posto žena). Od sudionika istraživanja, više je nezaposlenih sa srednjom stručnom spremom (njih 30 posto), dok je među ispitanicima s visokom i višom stručnom spremom nezaposlenih 12 posto. Najviše ispitanika (njih 22 posto) nezaposleno je između šest mjeseci i godine dana, prosječno 19posto ispitanika nezaposleno je tri mjeseca, a njih 18 posto nezaposleno je između tri i šest mjeseci. Što se tiče razlika prema spolu, može se uočiti kako nezaposlenost kod muškog dijela ispitanika uglavnom traje kraće u odnosu na ženski dio ispitanika.
Najviše ispitanika sa srednjom stručnom spremom (27 posto) nezaposleno je šest mjeseci do godine dana, dok je najviše ispitanika sa višom i visokom stručnom spremom nezaposleno godinu do dvije, što pokazuje da, iako su visokoobrazovani ispitanici u manjoj mjeri nezaposleni, njihova nezaposlenost uglavnom traje duže vrijeme u odnosu na ispitanike sa srednjom stručnom spremom.
Uzrok nezaposlenosti ispitanika u najvećoj je mjeri gospodarska kriza pa je tako najviše ispitanika (njih 40 posto) nezaposleno upravo zbog loše gospodarske situacije i to bez obzira na obrazovanje. Nadalje, 14 posto ispitanika dalo je otkaz, 11 posto ih je dobilo otkaz nevezano za krizu, 14 posto ispitanika nije uspjelo pronaći posao po završetku školovanja, a ostali ispitanici se još školuju ili su nezaposleni zbog neproduženja ugovora na određeno.
Zbog toga što su sami dali otkaz, bez posla je petina nezaposlenih ispitanika sa srednjom stručnom spremom (20 posto) i svega pet posto ispitanika s visokom i višom stručnom spremom. Nakon završetka školovanja posao nije pronašlo 26 posto ispitanika s višom i visokom stručnom spremom te svega dva posto onih sa srednjom stručnom spremom. Ovi podaci pokazuju kako se visokoobrazovanim ispitanicima u trenutnoj situaciji nešto teže zaposliti po završetku školovanja, dok su ispitanici sa srednjom stručnom spremom, čak i u vrijeme krize spremniji na promjenu posla.
Trećina ispitanika, od kada su nezaposleni, javila se na više od četrdeset natječaja za posao, 30 posto žena i 24 posto muškaraca javilo se na manje od deset natječaja, na jedanaest do dvadeset natječaja javilo se 24 posto muškaraca i 17 posto žena,a osam posto žena i tri posto muškaraca nije se javilo niti na jedan natječaj za posao od kako su nezaposleni.
Iako se redovito javljaju na natječaje za otvorena radna mjesta, među nezaposlenima uglavnom nije zaživio trend slanja otvorenih molbi za posao. Najviše je ispitanika (njih prosječno 44 posto) poslalo svega do deset otvorenih molbi za posao. Slanje otvorenih molbi kao metodu traženja posla u većoj mjeri koriste muškarci te visokoobrazovani, što pokazuje kako ova skupina ispitanika 'najozbiljnije' pristupa traženju novog posla. Prosječno 12 posto ispitanika uopće nije slalo otvorene molbe za posao.
Većina ispitanika, prosječno polovica, traži bilo kakav posao, bez obzira na svoju struku, dok prosječno oko 40 posto ispitanika traži posao isključivo u svojoj struci. Posao u struci u većoj mjeri traže ispitanici s višom i visokom stručnom spremom (njih 58 posto), u odnosu na 25 posto ispitanika sa srednjom stručnom spremom. Čak 66 posto ispitanika sa srednjom stručnom spremom traži bilo kakav posao, bez obzira na struku, dok je kod visokoobrazovanih ispitanika takvih znatno manje (39 posto).
