Zaposleni su danas zadovoljniji svojim poslom nego prije 5 godina, no više od 70 posto ispitanika nezadovoljno je svojim primanjima.
Prema istraživanju koje portal MojPosao proveo među oko 500 ispitanika, podijeljenih u dvije skupine, ovisno o tome imaju li trenutno posao ili ne, najveći broj onih koji ga imaju, svojim poslom su i zadovoljni. Takvih je 45 posto, dok je poslom nezadovoljno 29 posto ispitanika. Ostali ispitanici, njih 26 posto, trenutnim poslom nisu ni zadovoljni, niti nezadovoljni.
Ispitanici su tako, unatoč gospodarskoj situaciji, svojim poslom zadovoljniji nego prije pet godina, kada je provedeno isto istraživanje. Naime, tada je samo 36 posto ispitanika bilo zadovoljno svojim poslom, dok je čak 37 posto ispitanika bilo nezadovoljno.
Svojim su poslom najzadovoljniji ispitanici koji rade u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu (52 posto), a najmanje oni koji rade u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu (40 posto). Najviše nezadovoljnih zaposlenika ima među ispitanicima koji rade u državnim tvrtkama.
Nadalje, najzadovoljniji su ispitanici u malim tvrtkama i institucijama (46 posto) u odnosu na srednje velike i velike tvrtke u kojima je zadovoljno 43 posto ispitanika, te ispitanici sa srednjom stručnom spremom (46 posto zadovoljnih) u odnosu na ispitanike s višom i visokom stručnom spremom (43 posto zadovoljnih).
Kao što se može i očekivati, s visinom mjesečnih neto primanja raste i broj zadovoljnih ispitanika. Tako je među ispitanicima čija su primanja veća od 8.000 kuna 57 posto zadovoljno svojim trenutnim poslom, dok je kod ispitanika s mjesečnim primanjima manjim od 4.000 kn takvih samo 34 posto. S druge strane, zadovoljstvo poslom se smanjuje ovisno o radnom iskustvu, pa su tako svojim poslom najzadovoljniji ispitanici koji imaju između 4 i 6 godina radnog iskustva (48 posto zadovoljnih), dok je najviše nezadovoljnih ispitanika među onima s više od 10 godina iskustva (36 posto nezadovoljnih).
Velika većina ispitanika (gotovo 90 posto) osjeća se dorasla radnim zadacima. Ispitanici, nadalje, poštuju profesionalnost i znanje svojih nadređenih, uspješno se nose s razinom stresa na poslu, osjećaju da koriste svoja znanja i sposobnosti te uglavnom smatraju svoj posao zanimljivim. S druge strane, ispitanici se najmanje slažu s tvrdnjom da su adekvatno plaćeni za svoj posao (manje od trećine ih smatra da su adekvatno plaćeni), a manje od polovice ispitanika smatra kako na sadašnjem poslu ostvaruje svoje potencijale te da njihova trenutna pozicija odgovara njihovim sposobnostima.
Kao najvažniji uvjet za rad i muškarci i žene navode odnose s kolegama. Muškarcima je na drugom mjestu po važnosti razina odgovornosti (ženama je taj uvjet na četvrtom mjestu), a ženama samostalnost u radu. U ovo krizno vrijeme zanimljivo je kako je plaća ispitanicima tek na 12. mjestu po važnosti, dok je recimo sigurnost radnog mjesta ženama na petom mjestu po važnosti, a muškarcima na sedmom. Kao najmanje važne uvjete za posao ispitanici navode mogućnost hijerarhijskog napredovanja, bonuse i ostale beneficije te 'politiku tvrtke'.
Ako su nezadovoljni trenutnim poslom 66 posto ispitanika intenzivno razmišlja o promjeni posla, a 44 posto ispitanika ulaže manje truda u obavljanje radnih zadataka. Četvrtina ispitanika koji su nezadovoljni poslom ne mari za poslovne rezultate tvrtke, a 16 posto ispitanika si 'skraćuje' radno vrijeme zabušavanjem.
Istraživanje je pokazalo kako najveći broj ispitanika 'pristojnom' plaćom smatra onu između 8.000 i 10.000 kuna pa bi tako petina ispitanika (prosječno 21 posto) pristala na ulaganje dodatnog truda i vremena u posao (prekovremeni rad, manje dana godišnjeg odmora, rad i neradnim danima) ako bi time dostigli ta primanja, a isto toliko ispitanika (21 posto) bilo bi spremno na dodatne napore za primanja od 10.000 do 15.000 kuna.
No, percepcija 'idealne plaće' znatno se mijenja ovisno o trenutnim primanjima pa tako za potpunu predanost poslu te ulaganje dodatnog truda i vremena, ispitanici uglavnom očekuju gotovo duplo veća primanja u odnosu na trenutna.
Kako bi povećali svoje zadovoljstvo poslom i primanjima, ispitanici su prvenstveno spremni ulagati svoje slobodno vrijeme za pohađanje edukacija (njih 73 posto). Slobodno vrijeme vikendima za odrađivanje radnih zadataka spremno je uložiti 46 posto ispitanika, a 43 posto ispitanika uložilo bi dostupnost tijekom godišnjeg odmora za rješavanje hitnih zadataka. Najmanje ispitanika je za zadovoljstvo poslom i veća primanja spremno žrtvovati dane godišnjeg odmora.
