Prosječna stopa zaposlenosti radnoaktivnoga stanovništva u dobi između 15 i 64 godine u Hrvatskoj je iznosila 56,6 posto, dok je prosjek 27 zemalja članica EU 64,6 posto
Hrvatska je po ukupnoj stopi zaposlenosti znatno ispod prosjeka Europske unije i ujedno među posljednjima kada se promatra pojedinačna stopa zaposlenosti u 27 zemalja članica, pokazalo je najnovije istraživanje Eurostata.
Prema Eurostatovim nedavno objavljenim podacima za 2009.godinu, prosječna stopa zaposlenosti radnoaktivnoga stanovništva u dobi između 15 i 64 godine u Hrvatskoj je iznosila 56,6 posto, dok je prosjek 27 zemalja članica EU 64,6 posto. Većina 27 zemalja članica pritom je imala veću stopu zaposlenosti od 56,6 posto, a od Hrvatske su lošije bile jedino Malta i Mađarska sa 54,9 odnosno 55,4 posto. Kada se gledaju zemlje nečlanice EU, Lošije rezultate od Hrvatske imale su Makedonija i Turska sa 43,3 odnosno 44,3 posto, piše Igor Medić u Business.hr-u.
Europski rekorderi po ukupnoj zaposlenosti su Nizozemska, s udjelom čak 77 posto, Danska sa 75,7 posto, Švedska sa 72,2 posto i Austrija sa 71,6 posto.
Kada se pak promatra stopa nezaposlenosti starijih, u dobi između 55 i 64 godine, Hrvatska je na samome europskome dnu – u nas je udjel zaposlenih u toj dobi samo 38,4 posto, dok je europski prosjek 46 posto, a svih 27 zemalja članica imaju viši prosjek.
Istraživanje je pokazalo i kako je zbog recesije smanjena stopa nezaposlenosti na razini cijele EU sa 65,9 posto u 2008. na 64,6 posto u 2009. godini.
"Nordijske zemlje poput Švedske ili Danske već desetljećima vode računa o kontinuiranoj edukaciji zaposlenika, o čemu se u nas ni država ni poduzetnici nisu brinuli, što nam dolazi na naplatu", komentirala je Sanja Crnković Pozaić, konzultantica za tržište rada i bivša ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
U nas država novac usmjerava u socijalne transfere poput naknada za nezaposlene umjesto u obrazovanje koje bi povećalo zapošljivost i konkurentnost, što dugoročno nikamo ne vodi, upozorava Pozaić.
Komentirajući nisku stopu zaposlenosti starijih, dodaje kako je tranzicija koja ne pogoduje starijima učinila svoje. "Pozitivno je što hrvatska ima relativno malen broj mladih koji odustaju od strukovnog srednjoškolskog obrazovanja, oko 3 posto, dok je u Velikoj Britaniji to 15 posto", rekla je Crnković Pozaić. (A. P.)
Izvor: business.hr
