Iako 95 posto zaposlenika u Hrvatskoj ruča za vrijeme radnog vremena, gotovo ih polovica nema predviđenu prostoriju za ručak, dok plaćeni obrok ima svega 9 posto.
Potaknuto aktualnim raspravama i nagađanjima oko poskupljenja kruha i hrane općenito, na portalu MojPosao provedeno je tijekom kolovoza istraživanje čiji je cilj bio saznati kakve su u Hrvatskoj prehrambene navike na radnom mjestu. Pored postavljanja pitanja o samoj prehrani, ispitano je i uzimaju li zaposlenici pauzu za ručak te u kojoj mjeri tvrtke sudjeluju u troškovima i organizaciji prehrane svojih zaposlenika.
Rezultati istraživanja pokazali su kako velika većina ispitanika, njih 95 posto jede za vrijeme radnog vremena i to redovito ili povremeno. Od ispitanika koji se hrane za vrijeme radnog vremena, najviše ispitanika (njih 40 posto) na pauzi za ručak provede do pola sata, dok čak četvrtina ispitanika (25 posto) ne uzima pauzu za ručak, već jede na svom radnom mjestu.
Četvrtina ispitanika ima fiksno određeno vrijeme predviđeno za ručak, koje u većini slučajeva iznosi 30 minuta, a čak 72 posto ispitanika može samostalno odrediti kada će im biti pauza. No, iako pauzu uglavnom mogu samostalno odrediti, četvrtina ispitanika je izjavila kako njihovi nadređeni ipak prate drže li se zaposlenici predviđenog vremena za pauzu.
S druge strane, 57 posto ispitanika nema takvu kontrolu od strane nadređenih, dok 19 posto ispitanika nije upoznato s tim prate li nadređeni koliko vremena troše na pauzu. Nadređeni češće prate pridržavaju li se zaposlenici određene pauze za ručak ukoliko je ta pauza unaprijed određena, pa je tako 50 posto ispitanika koji imaju određeno vrijeme za pauzu izjavilo kako njihovi nadređeni kontroliraju pridržavaju li se tog pravila. Od ispitanika koji pauzu uzimaju prema vlastitom izboru, samo je njih 14 posto izjavilo kako nadređeni kontroliraju koliko vremena provode na pauzi za ručak.
Gotovo polovica ispitanika (njih 46 posto) u tvrtki u kojoj radi nema nikakav prostor predviđen za ručak, dok ostatak ispitanika ima na raspolaganju samoposlužni restoran, kuhinju ili odvojenu prostoriju u kojoj mogu ručati. U skladu s ovim podacima, nije iznenađujuća činjenica da gotovo polovica ispitanika (njih 45 posto) najčešće jede za svojim radnim mjestom.
Ispitanici koji ipak žele svoju pauzu iskoristiti bez ometanja najčešće na ručak odlaze izvan tvrtke (njih 18 posto), 17 posto ispitanika jede u prostorima tvrtke, ali ne i za svojim radnim mjestom, a 14 posto ispitanika ima restoran u prostorima tvrtke u kojoj rade te najčešće ručaju tamo. Za svojim radnim mjestom najčešće ručaju oni zaposlenici koji u sklopu tvrtke nemaju osiguran prostor za ručak (njih gotovo polovica), ali i gotovo trećina zaposlenika koji imaju mogućnost korištenja restorana ili zajedničke kuhinje.
Od mjesta na kojem ručaju, zaposlenicima je važnija kvaliteta njihovog obroka, a prema rezultatima istraživanja, ona baš i nije najbolja. Najviše je ispitanika (njih 46 posto) tako izjavilo kako za vrijeme radnog vremena najčešće pojede pecivo (sendvič ili nešto slično) koje kupe za vrijeme pauze, dok čak četvrtina ispitanika za ručak jede pecivo koje su donijeli od kuće. Topli obrok redovito ili povremeno naručuje 38 posto ispitanika, voće za vrijeme radnog vremena jede 24 posto ispitanika, a topli obrok pripremljen kod kuće na posao donosi samo 17 posto ispitanika. Grickalice i slatkiše jede 10 posto ispitanika, a njih 7 posto priprema topli obrok u tvrtki.
Za kvalitetu prehrane na poslu, donekle je porazna i činjenica kako samo četvrtina ispitanika pazi da im je obrok zdrav i raznolik, dok je preostalim ispitanicima važnije da je cijena obroka prihvatljiva (22 posto) ili da je obrok ukusan (također 22 posto). No, četvrtina ispitanika (njih 26%) zapravo je vrlo temeljita pa oni biraju obroke koji zadovoljavaju sve navedene kriterije.
Kada je riječ o financiranju prehrane na poslu, velika većina ispitanika (njih 78 posto) sama plaća obrok za vrijeme radnog vremena. Samo 13 posto ispitanika izjavilo je kako njihov poslodavac djelomično sudjeluje u plaćanju troškova obroka, dok je još manje ispitanika, njih svega 9 posto, izjavilo kako na poslu ima u potpunosti plaćen obrok. Kako se za prehranu moraju sami pobrinuti, više od polovice ispitanika (54 posto) na nju dnevno troši prosječno 15 kuna. Prosječno 30 kuna dnevno troši oko trećine ispitanika (34 posto), a više od 30 kuna dnevno na obrok za vrijeme radnog vremena troši svega 5 posto ispitanika.
Većina ispitanika (62 posto) ruča s kolegama s posla, dok čak 37 posto ispitanika pauzu za ručak ne provodi u društvu, već ručaju sami. Kod dijela ispitanika koji za vrijeme ručka imaju društvo, glavne teme razgovora su posao (73 posto slučajeva) i osobni život (68 posto) ispitanika. Gotovo trećina ispitanika za vrijeme ručka priča o gospodarskoj situaciji (31 posto) te filmu i glazbi (30 posto), a manje od četvrtine ispitanika za vrijeme ručka s kolegama komentira politiku ili šport. Najviše je ispitanika izjavilo i kako ih se za vrijeme obroka prekida zbog posla i to telefonskim pozivima (56 posto), dok je njih 28 posto izjavilo kako ih za vrijeme obroka nitko ne prekida zbog poslovnih razloga.
Istraživanje o prehrambenim navikama na poslu provedeno je na preko 1.300 ispitanika (57 posto žena i 43 posto muškaraca). Najviše ispitanika, njih više od trećine (36 posto) ima između 26 i 30 godina. 23 posto ispitanika ima između 31 i 35 godina, a po 13 posto ispitanika je mlađe od 25 godina, odnosno imaju između 36 i 40 godina, dok je 14 posto ispitanika starije od 40 godina. Najviše ispitanika, njih gotovo polovica (45 posto) posjeduje visoku stručnu spremu. Gotovo trećina ispitanika (32 posto) posjeduje srednju, a 17 posto višu stručnu spremu. (A. P.)
