Analiza kretanja prihoda i troškova u kućanstvima Hrvatske u prošloj godini ukazuje na nedostatne prihode kod gotovo osamdeset posto kućanstava.
Prema podacima iz analize koju je proveo GfK, u 2010. godini jedno prosječno hrvatsko kućanstvo raspolagalo je mjesečno s oko 6.320 kuna, što na razini godine iznosi ukupno oko 75.836 kuna. Prihodi su najviši u Zagrebu - oko 7.560 kuna (u 2009. 7.630 kuna), te Istri, Primorju i G. Kotaru - 7.180 kuna (u 2009. 7.630 kuna), a najmanji u Slavoniji - 4.750 kuna (u 2009. 5.360 kuna).
S druge strane, prema subjektivnoj procjeni ispitanih, potrebni prihodi za zadovoljenje osnovnih troškova / potreba obitelji trebali bi iznositi u prosjeku mjesečno oko 8.660 kuna, ili, na primjer, za četveročlanu obitelj to iznosi čak oko 11.000 kuna mjesečno. Razlika između potrebnih i ostvarenih prihoda tako u prosjeku iznosi oko 2.340 kuna.
Ostvarene prihode u 2010. godini veće od potrebnih imalo je samo oko 9 posto kućanstava (2009. 10%, 2008. 12%). "Točno koliko im treba" imalo je oko 11 posto kućanstava (2009. 15%, 2008. 17%), a čak 77 posto kućanstava ostvarilo je prihode niže od potrebnih (2009. 71%, 2008. 68%). Tri posto ispitanika nije željelo odgovoriti.
Usporedi li se ostvarene i potrebne prihode kod kućanstava koja nemaju dovoljno, dolazi se do podatka da bi u prosjeku njihova potrebna primanja trebala biti čak 67 posto veća od sada ostvarenih.
Najviša pojedinačna stavka u kućnom budžetu i dalje otpada na hranu i piće – oko 32 posto. Doda li se tome i troškove stanovanja proizlazi da 52% svojih prihoda kućanstva troše na zadovoljenje egzistencijalnih potreba.
U odnosu na 2009. godinu smanjio se udio kućanstava koja su imala troškove za sve kategorije troškova osim hrane i pića te ukupnih troškova stanovanja i fiksnog telefona. Posebno se pak smanjio broj kućanstava koja imaju troškove odjeće i obuće (s 90 na 80%), manje kućanstava izdvaja za kulturu, rekreaciju i zabavu (sa 60 na 51%), manje je izdvajalo za trajna potrošna dobra (s 51% na 35%) te na ostale troškove (sa 60 na 46%).
Promatra li se pojedinačni iznos troška zapaža se da su iznosi za kredite porasli za 16 posto. Narasli su i izdaci za stanovanje, prometni troškovi, obrazovanje. Na drugoj strani, štedi se na hrani i piću, manje se daje za odjeću i obuću , trajna potrošna dobra, cigarete, mobilni telefon.
