Zaposlen sam pet godina na radnom mjestu prodavača. Uručen mi je izvanredni otkaz ugovora o radu uz sljedeće obrazloženje: 'Zbog teške povrede radne obaveze, bez poštivanja otkaznog roka dana 19.02.2002. godine prestaje ugovor o radu s radnikom. Navedeni radnik radio je u prodavaonici na mjestu prodavača te je ne predavajući utrošak i zbog neažurnog vođenja knjige prometa učinio težu povredu radne obaveze.' Ovo je prijepis ugovora o prestanku radnog odnosa, ali je izostavljeno ime firme, broj žiro računa, ime posloprimca i poslodavca. Moje obrazloženje: Ovaj navod je potpuno neosnovan jer se svakodnevno upisuje utržak u knjigu prometa, što je i utvrđeno izlaskom tržne ispekcije tijekom moga zaposlenja. Važno je znati da se utrošak ne predaje u ZAP nego u matičnu kuću firme, poslodavca. Poslodavac sam predaje utrošak u ZAP. Otkaz nisam potpisao. Navodno se sklapa ugovor o preuzimanju trgovine drugog poslodavca. Da li mi može sada postojeći poslodavac iza leđa dati otkaz i s gore ispisanim navodom uskratiti prava s burze rada, odnosno pri sklapanju ugovora s drugim poslodavcem što činiti? Kako bi se zaštitio od netočnih navoda u obrazloženju otkaza?
U ovom slučaju očito se radi o izvanrednom otkazu, s obzirom da se navodi da ugovor o radu prestaje bez otkaznog roka.Izvanredni otkaz reguliran je člankom 114. Zakona o radu u kojem se ugovor o radu može izvanredno otkazati, tj. bez otkaznog roka, ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana, nastavak radnog odnosa nije moguć. Dakle, Zakon ne daje nikakve konkretnije odredbe koje su osobito teške povrede ili druge okolnosti. Prema tome u svakom konkretnom slučaju, u slučaju sudskoga spora, sud slobodno procjenjuje da li ono što se u otkazu navodi kao razlog predstavlja 'osobitu tešku povredu, ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana, nastavak radnog odnosa nije moguć.' Sud pri tome procjenjuje sve okolnosti slučaja.
Međutim, ono što ja mogu iz pitanja zaključiti, je da obrazloženje nije precizno, odnosno da nema dokaza zbog čega se daje otkaz. Naime, obrazloženje je sasvim općenito ('ne predavajući utrošak i neažurno vođenje knjige prometa'), dakle nema navoda kada se to dogodilo, koliko to utrška radnik nije predao i sl. Nastavno, nema dokaza za tvrdnje, tj. nema navoda kako se ustanovilo ono za što se radniku daje otkaz.
Kao što je rečeno, radnik uvijek ima pravo otkaz sudski osporavati, s tim da je na sudu da procjeni opravdanost otkaza. Pri tome je važno znati da onaj koji daje izvanredni otkaz, u ovom slučaju poslodavac, mora dokazati postojanje otkaznih razloga. Prema tome, u slučaju spora poslodavac će morati i dokazati ono što je naveo u otkazu, sa svim konkretnim dokazima: kada se to dogodilo, o kojim iznosima se radi, kako je to ustanovljeno i sl. Radnik naravno može dokazivati suprotno.
Inače, radnik ne potpisuje otkaz u smislu suglasnosti, sporazuma i sl. jer otkaz je jednostrani akt poslodavca. Međutim, potpisuje se samo primitak (kao i slučaju kada se poštaru potpisuje primitak pisma). Nepotpisivanjem primitka u pravilu se ne može izbjeći nastupanje pravnih posljedica otkaza, jer poslodavac može dokazivati da je otkaz radniku stvarno uručio, ali da je radnik jednostavno odbio potpisati primitak, iako je otkaz stvarno dobio.
