Oprema pošte u hrvatskim ministarstvima godišnje košta 182 milijuna kuna, a mnoga ministarstva imaju urudžbene odjele u kojima sjede daktilografi i prepisuju dokumente kao u predinternetsko doba. To sve ne bilo čudno da država u informatizaciju svojih službenika i ureda nije uložila 4,5 milijarde kuna.
Još u strategiji razvoja elektroničkog poslovanja iz 2007. naznačene su glavne prepreke razvoju elektroničkog gospodarstva, točnije niz zakona koji zagovaraju čuvanje na papirnatom mediju.
No, i dalje postoji izričaj u pismenom obliku što bi prema zakonu o elektroničkim komunikacijama trebalo uključivati i elektroničke medije, ali u praksi to podrazumijeva samo papirnato, piše Dora Koretić u Globusu.
Nakon novinarskih raspitivanja, ispada da državna uprava nema dovoljno kvalitetnih računarnih administratora koji bi mogli koordinirati takav informatički sustav.
Središnji državni ured pokušao je na neko vrijeme u suradnji s centrom za usavršavanje službenika pri Ministarstvu uprave, pronaći riješenje, no to se svelo na malu i neambicioznu školicu Worda i Excella.
Centar je povukao milijun i pol eura da reformira državnu upravu, na kraju je 7777 službenika naučio kako da pale kompjutere.
Činovničko razmišljanje ne prevladava samo među službenicima već i poslovnim subjektima u Hrvatskoj od kojih samo 30 tisuća kuna aktivno koristi elektronički identitet u poslovanju. Dijelom je to zbog cijene pristupa od 400 kuna, a izgovor je i taj da većina dokumenata nije dostupna na internetu stoga nema potrebe za elektroničkim poslovanjem.
Nešto slično dogodilo se i s internetskim servisom 'Moja uprava'. Danas građani uglavnom mogu saznati koje pješačke poduhvate moraju poduzeti i s kojim dokumentima u rukama umjesto da isprintaju gotove potvrde ili plate biljege elektroničkim putem.
Zasad Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo financija imaju određene centralizirane sustave, no pravi kaos nastaje kad moraju seliti dokumente između ministarstava.
Ostaje za utjehu da slični problemi postoje u razvijenijoj Austriji gdje informatizacija traje već 14 godina i nikako da se približi kraju. Budemo li imali sreće, kod nas će državni službenici imati barem obvezu da se koriste računalima za idućih 14 godina jer po zakonu iz 2010. ni to nisu dužni. (M.D.)
Izvor: Globus
