Samo su dvije žene zaposlene uz državni poticaj za zapošljavanje žena žrtava nasilja i trgovine ljudima. Poslodavci se boje njihova zapošljavanja, a kompliciranu proceduru produljuje i država koja je 80% planiranih sredstava vratila u proračun.
Visokoobrazovana i komunikativna žena došla je u Autonomnu žensku kuću nakon dugogodišnjeg psihičkog i fizičkog nasilja. Suprug joj nikad nije dopustio da radi govoreći joj da za to nije dovoljno sposobna u što je i sama povjerovala. Uz pad samopouzdanja pri traženju posla do izražaja je došlo nerazumijevanje poslodavaca za samohranu majku.
Na kraju je dobila posao, ali prethodio mu je niz razgovora u kojima su iskakala pitanja poput „Jeste li udani?“ ili „Planirate li ponovno roditi?“, piše Romana Kovačević Barišić u Večernjem listu.
Kod zlostavljanih žena, ekonomska situacija znatno utječe na njihov oporavak, a zapošljavanje im je često otežano. Zbog toga se provodi projekt 'Potpora socijalnom uključivanju i integraciji na tržište rada za žene koje su preživjele nasilje u obitelji i druge oblike rodno uvjetovanog nasilja' čiji je nositelj Autonomna ženska kuća Zagreb.
Za njihovo zapošljavanje država snosi u prvoj godini i do 50% troškova plaće. Međutim, 2010. Uz tu su mjeru zaposlene samo dvije žene! U 2009. Većina (80%) novca namijenjenih provođenju ove mjere država je povukla rebalansom proračuna, a situacija je slična svake godine.
„Mjera je mrtvo slovo na papiru! Država se pokrila propisima, a u praksi od toga ništa. Radi se o tome da država u ožujku ili travnju namjenske novce proslijedi burzi, a u lipnju ili srpnju ih povuče“, komentar je Neve Tolle, voditeljice Autonomne ženske kuće.
U cilju unapređenja radno-socijalnih vještina i poboljšanja zapošljivosti, 12 žrtava obiteljskog nasilja bilo je uključeno u obrazovne aktivnosti 2010. godine, a njih pet godinu dana ranije, kažu u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Protekle godine preko HZZ-a zaposleno je 16 žrtava obiteljskog nasilja, a 2009. njih 13. Broj nezaposlenih, a dokazano zlostavljanih žena se udvostručio, sa 65 n 130, a porastao je i broj žena koje sudjeluju u obrazovnim aktivnostima zavoda.
Iako su ekonomskom nasilju izvrgnute sve žene, bez obzira na obrazovanje i radni status, zaposlene ili radno aktivne žene lakše se mogu suprotstaviti nasilju te zaštititi sebe i djecu. Stoga je pomoć u zapošljavanju najbolja potpora i pomoć žrtvama nasilja – poručeno je na nedavnom skupu povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. (M.D.)
Izvor: Večernji list, Novi list
