Članarinu za EU vraćamo kroz fondove. No, da bi Hrvatska povukla dovoljan broj sredstava, potrebna su joj stručnjaci za projekte zbog čega je voditelj EU fondova jedno od poželjnijih zanimanja.
Zato će se u nadolazećim godinama hrvatskim poduzetnicima, tvrtkama i institucijama otvarati sve veći broj europskih fondova koje treba iskoristiti, a bez menadžera za te fondove to će biti nemoguće, piše Ana Lonjak Božićević za Poslovni dnevnik.
Najviše fondova za gospodarstvo, poduzetništvo, gradove i općine
Hrvatska će, kad postane članica, na raspolaganju imati već mogućnosti iskorištavanja fondova nego ranije- 3,5 milijarde eura, posebice iz novih fondvova za okoliš, prometnu infrastrukturu, regionalni razvoj i zapošljavanje.
Primjetno je da će sve više novca biti namijenjeno konkretnom gospodarstvu, poduzetnicima, gradovima i općinama. No, problem je slaba iskoristivost EU-fondova koje ne koristimo zbog nedovoljne informiranosti o natječajima, terminologiji, strukturi i jeziku projekta.
Pisanje projekta za sufinanciranje iz fondova Europske unije složen je proces koji zahtijeva točnost, preciznost i zadovoljavanje svih, pa i najsitnijih detalja. Iz tog razloga mnogi projekti bivaju odbijeni, bez obzira što projektna ideja ima opću društvenu vrijednost i ekonomsku opravdanost.
Algebra do sad školovala više od 300 polaznika u desetak gradova
Cijena edukacije kroz razna hrvatska učilišta za program voditelja EU-fondova kreću se od 8500 do 19.000 kuna. Među prvima koji su krenuli s tim je učilište Algebra koja je do sad školovala više od 300 polaznika u desetak gradova.
Većinom je bila riječ o polaznicima iz četiri skupine. Prva su zaposlenici tijela lokalne samouprave, javnih i komunalnih tvrtki, zavoda, udruga. Drugu skupinu čine pojedinci koje zanima pokretanje vlastitih tvrtki koje će se baviti konzaltingom i pripremom projekta za treće. Treća su skupina nezaposleni, a četvrte tvrtke.
Kako kaže Balen, reakcije nakon završetka programa, koji stoji 9900 kuna, odlične su. Neki od polaznika sami su pokrenuli svoje konzaltinške tvrtke, velik broj polaznika preporučeno je raznim agencijama i tijelima lokalne samouprave koji danas rade na pripremi projekata.
Fondovi spasili Poljsku od krize
Direktorica Instituta za menadžment Tajana Ćurko potvrdila je izuzetan interes te naglasila da ove godine već imaju tri skupine po 15 ljudi koji pohađaju tečaj, a popunjena je već i jesenska.
Nakon završetka programa polaznici nauče kako funkcioniraju fondovi Europske unije, kako osmisliti i napisati dokumentaciju za prijavu projekta, način vrednovanja i ocjene projekta, ugovaranje projektnog ugovora kao i provedba projekta te mogućnost zapošljavanja u institucijama Europske unije.
Predavačica na toj školi i konzultantica Tea Kranjec uz fondove EU-a vezana je godinama i slaže se da u tome leže problemi njihove slabije iskoristivosti.Tako je peta komponenta programa Ipa, koja se odnosi na ruralni razvoj i poljoprivredu, prema podacima iz listopada 2010., iskorištena samo šest posto.
Kao pozitivan primjer zemlje koja je dobro iskoristila europske fondove, Kranjec nam je istaknula Poljsku. Toj zemlji upravo su fondovi bili spas u vrijeme krize te zahvaljujući njima nije imala gospodarski pad.
Voditelj EU-fondova po mnogima je jedan od trenutačno boljih poslova u Hrvatskoj pa ne čudi velik interes za tom izobrazbom. Tako se govorka da konzultanti za fondove zarađuju 2250 kuna po satu. Ta je informacija točna, što nam je potvrdio i član Uprave Algebre Hrvoje Balen, no objasnio je da takav iznos zarađuju samo rijetki i vrhunski stručnjaci pa se s takvim zaradama ne treba zanositi.
Izvor: Vjesnik
