Postoji realna opasnost da u prosincu 240 tisuća državnih službenika ne ostane samo bez božićnice nego i bez dvanaeste plaće.
Država je u prvih pet mjeseci ove godine za plaće svojih namještenika potrošila 160 milijuna kuna više nego prošle, a da je sve bilo prema planu ministra financija Slavka Linića, trošak rada javnih službenika trebao je do sada biti za 600-tinjak milijuna kuna niži od prošlogodišnjeg. Tim tempom u studenom će se ovogodišnji fond za plaće posve isprazniti, pa postoji realna opasnost da u prosincu 240 tisuća državnih službenika ne ostane samo bez božićnice nego i bez dvanaeste plaće.
Takav se radikalan scenarij vjerojatno neće dogoditi, jer Vlada ne može dopustiti takav šok i skandal, ali stanje u državi i odnos snaga pokazuju da Vlada nema puno opcija na raspolaganju: hitno smanjiti plaće ili povećati deficit i uzeti novi kredit kako bi platili razliku, piše Večernji list.
Zadržavanje kreditnog rejtinga države u ožujku ove godine temelji se na smanjenju rashoda državnog proračuna za približno četiri milijarde kuna, od čega se polovica te uštede odnosila na plaće. Uspjeh Vlade tako će se vezati uz ostvarenje donesenog proračuna i zadržavanje potrošnje na 118,8 milijardi kuna.
Već je tada ekonomist Željko Lovrinčević upozoravao da je ministar financija Linić nerealan ako se nada da će dvije milijarde kuna uštedjeti na prekovremenim satima, honorarima i otkazivanju privremenih ugovora o radu, te je savjetovao da se odmah ide na promjenu Zakona o radu i otkazivanje kolektivnih ugovora.
Sada je, kaže Lovrinčević, potrošeno pola godine a da se nisu pomaknuli s početka pa se ušteda koja je trebala biti protegnuta na cijelu godinu mora provesti u pola godine. Bez obzira na to smanje li im se plaće putem osnovice i koeficijenata ili kroz materijalne naknade, proizlazi da bi javni službenici do kraja godine mogli ostati bez iznosa koji odgovara protuvrijednosti jedne njihove mjesečne plaće.
Sucima je već rečeno da ne računaju na plaću prosincu ako im Slavko Linić u rebalansu ne doznači dodatna sredstva. Ministar financija pak i dalje tvrdi da rebalansa u tom smjeru neće biti. Kada bude rebalans proračuna, rashodi se mogu samo dodatno smanjivati jer su se pojavili novi troškovi vezani uz brodogradnju, koje će Vlada morati pokriti. Sindikalisti se nadaju da bi ih od smanjenja plaća moglo spasiti dobro punjenje proračuna, no ekonomist Lovrinčević kaže da je veći rast prihoda od planiranoga u prva četiri mjeseca privremenog karaktera i neće se protegnuti na cijelu godinu, što se već pokazalo u podacima za svibanj.
Cijelu ovu godinu pada potrošnja i smanjuje se zaposlenost pa će se automatski smanjiti i porezni prihodi države, nakon što se potroše psihološki efekti vezani uz nove poreze. U ministarstvu financija kažu da su u prvih pet mjeseci na plaće potrošili 9,34 milijarde kuna – 160 milijuna kuna više nego lani jer po pojedinim ministarstvima nisu donesene uredbe o sistematizaciji pa su troškovi iznad planiranih.
Javni sektor i dalje povećava broj zaposlenih umjesto da ga smanjuje pa je tako u zadnjih godinu dana u sustav zdravstva i obrazovanja povećao broj zaposlenih za 3,5 tisuće. U ministarstvu tvrde da najviše iskakanja iz planiranih okvira imaju resori s najvećim brojem zaposlenih u javnim službama: obrazovanju, unutarnjim poslovima i zdravlju.
Sustavi zdravstva i obrazovanja su k tome još i decentralizirani pa se odluke o zapošljavanju u školama ili bolnicama donose na lokalnim razinama. Ministri iz prozvanih resora očekuju da će Vlada postići dogovor sa sindikatima, što će olakšati i njihovu poziciju. Ministarstvu pravosuđa, na primjer, odobreno je 120 milijuna kuna manje za plaće nego što su tražili pa ni strah sudaca nije bez temelja. U Ministarstvu pravosuđa kažu da štede na svim razinama, ali nemaju kontrolu nad troškovima sudske vlasti, od koje očekuju da se uklopi u trendove. (T. B.)
Izvor: Večernji list
