Razina stresa koji svakodnevno osjećamo najčešće je uzrokovana stvarima koje nisu važne.
Iz takta nas mogu izbaciti svakakve stvari: bezobrazni vozač koji nam je jutros na ulici oduzeo prednost; neki političar sa svojom nepromišljenom izjavom; činjenica da policija preusmjerava promet baš onda kada nam se žuri na posebno važan sastanak, itd.
U trenutku kada se to dogodi, malo tko zastane kako bi realno sagledao situaciju i procijenio je li to, što ga je toliko uzrujalo, doista važno?
Dnevno doživimo barem jednu do dvije situacije koje će nas posebno naljutiti, uznemiriti ili jako uzrujati. Najgore od svega, to su stvari kojih se za tjedan dana nećemo sjećati. Primjerice, pokušajte se sjetiti što vas je u siječnju ove godine posebno uzrujalo? Osim ako nisu u pitanju upečatljivi događaji vjerojatno ćete zaključiti da je siječanj za vas bio prilično ugodan ili barem neutralan mjesec.
Pa ipak, velika je vjerojatnost da vas je u siječnju uzrujalo isto što i u veljači, ožujku…prekjučer: gužva u prometu, vrijeme, neki politički događaj, cijena goriva…
Što nam to govori?
Nismo niti svjesni koliko puta gubimo živce zbog stvari koje nisu važne ili na koje ne možemo utjecati. A ta uzrujanost čini nam jednaku štetu kao i uzrujanost zbog potpuno opravdanih stvari.
Na ljestvici stresa od 1 do 10 većina stvari koje nas uzrujavaju zaslužuje ocjenu 1 ili 2. Pa ipak, mi se u danom trenutku oko njih uzrujavamo kao da je u pitanju stres devetog ili desetog stupnja.
Kako spriječiti bespotrebno uzrujavanje?
Naravno, to nije jednostavno. Svakodnevica je obično ispunjena nizom malih stresnih situacija čiji je zbroj velika količina stresa s kojim se nije lako nositi.
To se može spriječiti jedino prepoznavanjem stresnih situacija prije nego što na njih reagirate.
Primjerice, idete na posao uobičajenom rutom i dočeka vas zastoj u prometu. Umjesto da razmišljate o tome da kasnite ili nervozno pritišćete trubu, razmislite: možete li negdje skrenuti i potražiti alternativni put? Koga možete nazvati i obavijestiti da ćete kasniti, preraspodijeliti radne zadatke i sl.? Osim tih stvari, možete li učiniti išta da bi se kolona automobila pokrenula? Vjerojatno ne. Dakle, opustite se uz dobru pjesmu na radiju ili uzmite vrijeme kako biste promislili o stvarima koje danas morate obaviti te kako ćete organizirati radni dan. Pokušajte biti konstruktivni, a ne nervozni.
U sprječavanju stresa posebno je važna komunikacija. Prije nego što vas izbezumi činjenica da vaš zaposlenik nije kontaktirao važnog klijenta, provjerite zbog čega se to nije dogodilo? Morate ljudima dati priliku za objašnjenje prije nego što donesete (negativan) zaključak (osim toga, donošenje zaključaka unaprijed prilično je iritantna osobina).
Ako se prepuštate stresu (umjesto da pokušate realno sagledati situaciju i ostati smireni) to je jednako kao da se prepuštate negativnom razmišljanju. Jedna potpuno nevažna situacija može vam upropastiti cijeli dan (koji je zapravo mogao biti jako dobar!).
Osim toga, imajte na umu da, padajući pod utjecaj stresa, negativnom utjecaju izlažete i ljude u svojoj okolini (zaposlenike, članove obitelji, prijatelje). Ubrzo ćete oko sebe imati vojsku nezadovoljnika kojima nedostaje optimizma i motivacije. Tek ćete tada imati dobar razlog za uzrujavanje…