U Hrvatskoj trenutno, prema procjenama, usluge čuvanja djece pruža oko 15.000 dadilja, dok ih je samo nekoliko stotina obrazovano za tu djelatnost. Uskoro će moći otvarati obrte, a zakonom će biti određeno tko može koliko čuvati djece i u kakvim uvjetima.
Nova mogućnost samozapošljavanja i otvaranja nove obrtne djelatnosti trebala bi se omogućiti već nakon 10. listopada, do kada traje rasprava o novom zakonu o dadiljama.
Novi zakon o dadiljama tražit će da sve ‘tete’ koje čuvaju djecu otvore službene obrte, a točno će propisivati uvjete pod kojima dadilja može čuvati djecu. Tako će, prema najavama, stručno osposobljene dadilje dobiti priliku čuvanja djece u dobi do 14 godina u svom stanu, poslovnom prostoru, ili u stanu roditelja djeteta.
Najviše šestero u grupi
U vlastitom prostoru dadilja će moći čuvati najviše šestero djece, među njima jedno s posebnim potrebama, ili jedno mlađe od godinu dana, a ako zaposli i pomoćnu dadilju ili odgojiteljicu, grupa može narasti i do desetero djece.
Dadiljama koje su završile specijalizirane tečajeve omogućit će se da na temelju toga otvore obrt i započnu raditi, dok će se buduće dadilje školovati prema modelu koji osmisli Ministarstvo obrazovanja. Za one koje se unatoč novom zakonu odluče čuvati djecu na crno, predviđene su kazne i do 15 tisuća kuna.
Vesna Rašić, predsjednica Hrvatske udruge dadilja, u razgovoru za Glas Slavonije upozorava da sada samo manji broj dadilja posjeduje prostorne i druge uvjete za rad. Zbog novog zakona, ocjenjuje, troškovi čuvanja djece za buduće dadilje bit će bitno veći nego danas, pa će takva biti i cijena njihovih usluga, ukoliko je lokalne vlasti ne budu subvencionirale.
Velike razlike u cijeni
Novi zakon neće jednako doživjeti dadilje u Osijeku i manjim sredinama od dadilja u Zagrebu, zbog činjenice da je u glavnom gradu nemoguće naći dadilju za manje od 3.000 kuna. U Osijeku pak za osam sati čuvanja djeteta nitko ne želi platiti više od 1.000 kuna.
No, dadilje upozoravaju i kako je u vrijeme recesije i sve teže dobiti dijete na čuvanje, pa bi otvaranje obrta bio rizik koji unaprijed traži troškove, iako se korisnika usluge možda uopće neće pronaći.
"Do sada sam čuvala već troje djece i to po tri godine, a poslom dadilje bavila sam se kako bih si osigurala dodatne prihode uz malu mirovinu. No, već godinu dana ne mogu pronaći posao, jer se roditelji snalaze na sve moguće načine, od baka i djeda do daljnje rodbine, samo kako bi uštedjeli”, kaže jedna dadilja.
Neisplativ posao
Da je danas u Osijeku teško zaraditi kao dadilja priča i Renata B., inače sportska trenerica, koja na ovaj način pokušava dodatno zaraditi.
"Zbog nezaposlenosti na tržištu je jako velik broj dadilja i teško je pronaći posao. Nažalost, žene koje žele dodatno zaraditi mogu ići tek čistiti ili čuvati djecu i zato je konkurencija golema. No, cijena čuvanja djeteta u Osijeku je 1.000 kuna i otvorimo li obrt u kojem bismo morali plaćati porez i druga davanja, koliko bi nam ostalo, možda 500 kuna, a više od 1.000 kuna nitko u Osijeku neće platiti. Mislim da je ovo u startu neisplativ posao. To jedino može funkcionirati odluči li osoba u svom domu napraviti mali vrtić, proći edukaciju i čuvati veći broj djece. No, za tako nešto ponovno je potrebno veliko početno ulaganje, što znači da će nezaposlene žene ostati bez još jedne mogućnosti zarade", upozorava ova osječka dadilja.
Izvor: Danas.hr
