Na našim najvećim izvoznim tržištima, Srbiji, BiH, Makedoniji, Albaniji, Crnoj Gori, Kosovu i Moldaviji, hrvatski proizvodi će postati skuplji, pa sve više hrvatskih proizvođača najavljuje preseljenje dijela pogona u te države.
Ulaskom u EU, hrvatskim se proizvođačima otvara tržište s 500 milijuna potrošača. No, trebat će vremena da na tom tržištu naši proizvodi postanu poznati i prihvaćeni. Istovremeno, morat ćemo zatvoriti vrata brojčano puno manjem tržištu – zemljama CEFTA-e, s 27 milijuna potrošača, no tržištu na kojem zarađujemo.
Kako će na našim najvećim izvoznim tržištima, Srbiji i BiH, Makedoniji, zatim i Albaniji, Crnoj Gori, na Kosovu i u Moldaviji, hrvatski proizvodi zbog uvođenja visokih carina, ili povećanja postojećih, postati skuplji, time i nekonkurentni, sve više hrvatskih proizvođača najavljuje preseljenje dijela, moguće i čitavih pogona u te države.
Prema predviđanjima hrvatskih ekonomista, to će Hrvatskoj donijeti pad BDP-a od 0,4% samo u ovoj godini, no i gubitak više tisuća radnih mjesta, projekcije govore o tri do čak četiri tisuće.
Pregovori posljednja šansa
Ono što hrvatske proizvođače može zaustaviti od preseljenja dijela proizvodnje u susjedne države, koje u CEFTA-i ostaju, jest pozitivan ishod pregovora EU-a s državama regije o zadržavanju postojećeg, povlaštenog trgovinskog režima, ili barem ublažavanje onog koji stupa na snagu ulaskom Hrvatske u EU.
Ishod tih pregovora biti će poznat najranije u lupnju, a preseljenje već najavljuju Dukat i Gavrilović, Kraš i tako redom. Čeka se i odluka Adrisa, dok oni koji u regiji svoje pogone već imaju, poput Agrokora, Vindije, Francka ili Atlantica, u planu imaju širenje svojih tamošnjih proizvodnih kapaciteta. To je dobra vijest za nezaposlene u Srbiji i BiH, ali loša za naše radnike, kojima će izlazak iz CEFTA režima donijeti odlazak na burzu rada, piše Novi list.
Odlaze i stranci
Iz Hrvatske otići neće samo, međutim, domaće kompanije, već i strane, koje kod nas imaju svoje pogone. Jedna od njih je i multinacionalni koncern Swisslion, koji dio proizvodnje namjerava preseliti iz Siska u Trebinje. Prvotno se govorilo o potpunom gašenju sisačkog pogona, sada se spominje djelomično preseljenje.
Zemlje CEFTA-e za većinu svojih proizvoda koje izvoze u EU imaju povlašten carinski tretman, no taj reciprocitet ne vrijedi kad je riječ o proizvodnji iz EU, koja se plasira na tržište CEFTA-e. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u prvih je devet mjeseci prošle godine samo u BiH, Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju izvezeno hrvatskih prehrambenih proizvoda u vrijednosti 463 milijuna dolara, od čega samo u BiH za 330 milijuna.
Izvor: Novi list
