Taj doprinos od 277 milijuna kuna do prošle godine morale su plaćati samo tvrtke.
Ne razumijem što mu znači to ‘neprihvatljivo’. Proširenje obuhvata plaćanja šumskog doprinosa nije samovolja Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih šuma, već odluka Ustavnog suda. Tu odluku moramo poštovati. Ili možemo u zatvor - riječi su Ivana Pavelića, direktora Hrvatskih šuma, i nedvosmislen odgovor Branku Šegonu, pomoćniku ministra Slavka Linića.
Šegon je u Jutarnjem listu, u tekstu o borbi protiv velikog broja parafiskalnih nameta koji usporavaju gospodarstvo i investicije , istaknuo da se broj parafiskalnih nameta mora prepoloviti, i to na način da se neke ukine, a da se za druge smanji naknada.
Spomenuo je i slučaj da u Hrvatskoj danas imamo situaciju da za namet koji se službeno zove “Naknada za općekorisno funkcioniranje šuma”, koji je jedan od tri nameta Hrvatskih šuma, Ministarstvo financija smanji naknadu, a da Ministarstvo poljoprivrede proširi obuhvat onih koji moraju plaćati taj namet.
Taj šumski doprinos do lani je iznosio 0,052% ukupnog prihoda neke pravne osobe, te je lobiranjem Ministarstva financija smanjen za 50%, odnosno na 0,0265% ukupnog prihoda tvrtki. Prevedeno, pravna osoba koja ima godišnji prihod od 1,780 milijuna kuna plaćala bi tromjesečnu akontaciju od 117 kuna.
Prije smanjenja tog nameta Hrvatske šume su samo po toj osnovi godišnje dobivale oko 380 milijuna kuna, a ta sredstva koristila su se za čuvanje i uređivanje šuma, razminiranje, za radove na šumskoj infrastrukturi, a sve kako bi se “zaštitilo tlo od erozije vodom i vjetrom, sprečile bujice, pročistilo vode i opskrbilo izvorišta pitkom vodom...”. No, uskoro su taj namet počele plaćati i fizičke osobe koje se bave gospodarskom djelatnošću.
Međutim, tu “neprihvatljivu” odluku nije donijelo Ministarstvo poljoprivrede, nego Ustavni sud u svibnju 2012.
Točno 16 tvrtki podnijelo je zahtjev za ocjenu ustavnosti po dva pitanja. Prvo, je li u skladu s Ustavom da šumski doprinos plaćaju samo pravne osobe, a ne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, i drugo, treba li naknadu plaćati na temelju godišnjih prihoda ili na temelju dobiti.
Ustavni sud donio je odluku da ako je “zakonodavac smatrao da je potrebno u interesu cjelokupne društvene zajednice poboljšati općekorisne funkcije šuma, tada je obveza povećanog izdvajanja za tu svrhu trebala biti propisana za sve gospodarske subjekte” te ukazao da je “neosnovano opterećenje samo nekih osoba, a da istodobno nisu razvidni razlozi oslobađanja tih obveza u odnosu na fizičke osobe koje se bave gospodarskom djelatnošću”.
Prijedlog treba li šumski doprinos plaćati na temelju dobiti Ustavni sud je odbio.
"Naknada se može smanjiti, povećati ili pak ukinuti. No, to ovisi o Saboru i ako se bilo kakva odluka donese, mi je moramo poštovati", kaže Pavelić i dodaje da su lani, nakon smanjenja doprinosa, uprihodili 277 milijuna kuna.
Koliko će se tih parafiskalnih nameta ukinuti ili smanjiti, ovisi o registru koji bi trebao biti završen do srpnja. U Ministarstvu financija očekuju da će im do tada sve institucije koje naplaćuju namete poslati njihov broj i koliko su od njih uprihodile. Nakon što se ti podaci obrade, odlučit će se hoće li se i za koliko ti nameti smanjiti.
Izvor: Jutarnji list
