Banke u EU zatvorile su tijekom krize, od 2008. do 2012. godine, više od 20 tisuća poslovnica. Prema podacima Europske središnje banke to predstavlja čak devet posto ukupne poslovne mreže, a proporcionalno su smanjivale i broj zaposlenika
Samo su britanske banke u tom razdoblju otpustile 189 tisuća ljudi, a restrukturiranje još traje u UniCreditu, vlasniku Zagrebačke banke koji bi, prema najavama, trebao imati od 4700 do 7000 zaposlenika manje. Istražili smo koliko su od početka krize hrvatske banke otpuštale i zapošljavale, a konačna računica pokazala je da danas u Hypu radi 440 ljudi manje nego 2008., u Zabi 400 manje, no 379 ih je više u PBZ-u, 238 u RBA, a 126 u Erste banci.
Skraćenje radnog vremena
Bilanca dostupnih podataka pokazuje da je u pet kriznih godina sedam velikih hrvatskih banaka zaposlilo 840 ljudi, no na dlaku ih je jednako iz banaka i otišlo; 840 zaposlenika je otpušteno, sporazumno napustilo banku ili otišlo u mirovinu.
No, u Zagrebačkoj banci “razmatraju mogućnosti reorganizacije poslova arhiviranja u kojima bi bilo moguće određene poslove obavljati na drukčiji način pa i u skraćenu radnom vremenu.” Posrijedi su, kažu, poslovi na kojima radi 61 zaposlenik. Apsolutni je rekorder u smanjenju broja zaposlenika Hypo banka iz koje je otpušteno ili na drugi način otišlo čak 955 radnika. No, istodobno su doveli 515 novih ljudi, što je i rekord u zapošljavanju kojem se približila samo Splitska banka s 500 novozaposlenih. Iz Splitske je u istom razdoblju otišlo 420 ljudi. PBZ danas ima 379 zaposlenika više nego pretkrizne 2008. kad ih je bilo 3738. Nije poznato koliko su otpuštali, a koliko zapošljavali.
Nudili i preseljenja
Iscrpne podatke po godinama dale su RBA i Erste banka. U RBA, kažu, traje restrukturiranje u sklopu kojeg su formirali interno tržište rada, čime postižu fleksibilniju organizaciju. Hypova je reorganizacija bila uvjetovana pripajanjem Slavonske banke 2009. i centraliziranjem nekih poslova. Mnogim su zaposlenicima tada nudili preseljenje u Zagreb i plaćene troškove smještaja prvih šest mjeseci. Splitska banka je zbog širenja mreže poslovnica zapošljavala nove ljude, a dvije trećine onih koji su otišli predstavlja, tvrde, prirodni odljev umirovljenjem. Stopa umirovljenja u Erste banci otprilike je 1,2 posto, a zaposlili su 126 stručnjaka, od čega najviše informatičara i matematičara.
Izvor: Večernji.hr
