Slovenci su 2010. godine referendumom odbili zakon o malim poslovima. A Andrej Zorko, iz Saveza slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS) ističe kako se, kada je čitao teze za naš zakon o povremenim poslovima, prisjetio njihova prijedloga. "Kao da sam čitao naš zakon, ali u još gorem obliku", kaže Zorko.
"Kad se jednom krene krivim putem, to je teško ispraviti. Moj vam je savjet da vrlo dobro proučite sva izuzeća kada je riječ o mini-poslovima i to ukinete. Važno je dovoljno rano o tome razmisliti da ne bude prekasno jer kada takvu grešku napravite na tržištu rada teško ćete je ispraviti", vrlo jasno je domaćim sindikatima, ali i predstavnici ministarstva rada i mirovinskog sustava te predstavnicima poslodavaca poručio Johanes Jakob, iz Njemačkog saveza sindikata (DGB) govoreći o posljedicama malih poslova (tzv. mini-jobs) odnosno zakonodavnom okviru za povremene poslove koji se priprema u Hrvatskoj, piše Novi list.
Njemačka je poslove male vrijednosti na tržište rada uvela 2003. godine, kao i u Hrvatskom, s ciljem povećanja zaposlenosti, smanjenja rada na crno. Međutim, nešto što je trebalo biti 'most za svijet rada', prema riječima Jakoba, pokazalo se zamkom koja je pošla po zlu.
Manje plaće
Gotovo identično iskustvo o poslovima male vrijednosti, odnosno povremenim poslovima, imaju i Austrijanci. Javnu raspravu o zakonu o povremenim poslovima te zakonu o potporama za očuvanje radnih mjesta organizirao je Savez samostalnih sindiakta Hrvatske i Zaklada Friedrich Ebert pozvavši na nju, kako predstavnike ministarstva rada kao predlagača zakonskih izmjena, koji su iznjeli teze za buduće promjene, tako i kolege iz Njemačke, Austrije i Slovenije koji imaju iskustva s takvim ili sličnim projektima.
"Taj je model za poslodavce vrlo atraktivan, ali za radnika koji nema nikakvih prava štetan", veli Jakob ističući kako su mini-poslovi narušili tarifni sustav, odnosno smanjili plaće stalo zaposlenim radnicima. Istovremeno, noviji podaci kazuju kako plaće radnika na mini-poslovima sve više padaju te su sada u Njemačkoj niže od neto iznosa plaće radnika koji obavlja isti posao, ali je stalno zaposlen. Problem rada na crno pritom nije rješen. Posebno ne u domaćinstvima koja koriste spremačice, dadilje, vrtlare. Tako se procjenjuje kako u Njemačkoj oko četiri milijuna domaćinstava zapošljava radnike na ispomoći u kućanskim poslovima, a svega ih je 200 tisuća legaliziralo taj posao.
"Ta vrsta poslova velika je nesigurnost za radnike. Oni nemaju perspektivu da će zaraditi dovoljno za život. To je veliki društveno politički problem", ističe Franz Heschl, iz Austrijskog saveza sindiakta (OEGB) upozoravajući i predstavnike ministarstva i sindikate da dobro razmisle. Zakon o povremenim poslovima, prema tezama ministarstva, omogućit će zapošljavanje, a Hesch Hrvatske upozorava da razmisle kakve društvene ciljeve žele postići. Austrija u današnjem obliku povremene poslove ima od 1998. godine, iako je ta mogućnost postojala i ranije s drugačijom regulacijom. Fleksibilnije uređenje tog oblika rada dovelo je do toga da seu u poduzećima rredovna radna mejsta često zamjenjuju povremenim, a puno je poslodavaca to iskoristilo za »cjepkanje« klasičnih radnih mjesta.
"Umjesto jednog radnog mjesta tako su uveli pet-šet mini poslova, jer su jeftiniji i na njih ne trebaju plaćati socijalna davanja", veli Heschl objašnjavajući kako se od sredine 2006. godine pokušalo doskočiti tom problemu. Granica zarade za povremeni posao na koju se ne plaćaju doprinosi je 386,80 eura, a broj radnih sati pritom nije bitan. Dakle radnik tjedno može raditi 20, 30, 50 sati. No, poslodavcima je s izmjenama zakona uveden 'doprinos poslodavca' koji je dužan platiti 16,4 posto doprinosa od poslova koji su 1,5 puta veći od granice dohotka za povremene poslove uz obavezu prijave fondu zdravstvenog osiguranja. Radnik na povremenim poslovima nema osiguranje od nezaposlenosti.
Društveni problem
Da se poslodavcima povremeno zapošljavanje sviđa u nekoliko je navrata ponovio Heschl, a radnici tako rade jer su pod pritiskom. No, ti su radnici siromašni, a to je veli Heschl, društveni problem. Austrija i Njemačka imaju usporedive modele mini-poslova. Najčešće se koriste u turizmu, ugostiteljstvu, prometu, trgovini i smanjili su broj stalnih radnih mjesta za koje se plaćaju doprinosi. Primjerice, na jednog stalno zaposlenog radnika u ugostiteljstvu dolaze tri na mini-poslovima. Istovremeno, rad na crno je porastao jer, posebice u ugostiteljstvu, radnik formalno radi povremeni posao, a u Njemačkoj mu mjesečni dohodak može biti najviše 450 eura, a zapravo radi puno radno vrijeme, ali je plaćen na crno.
Slovenci su pak, 2010. godine referendumom odbili zakon o malim poslovima. A Andrej Zorko, iz Saveza slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS) ističe kako kada je čitao teze za naš zakon o povremenim poslovima da se prisjetio njihova prijedloga. »Kao da sam čitao naš zakon, ali u još gorem obliku«, veli Zorko upozoravajući kako treba ustrajati da se ne krene u krvom smjeru, jer ako takav zakon prođe on neće biti pitanje tržišta rada u Hrvatskoj već u cijeloj regiji. Odnosno, prelit će se na sloveniju, Srbiju, BiH, Makedoniju.
Izvor: Novi list
