Plaće top-menadžera u recesiji su skresane 10 do 30 posto, a srednji menadžment izgubio je 30 do 40 posto svojih prihoda.
Menadžer vrijedi onoliko koliko ga je poslodavac spreman platiti. Ili onoliko koliko je poslodavcu sposobni zaraditi. Kako god okrenuli, menadžer vrijedi mnogo. Ipak, danas možda ne tako mnogo. Recesija je njegovu cijenu spustila tridesetak posto. Toliko je, u prosjeku, pala neto plaća menadžera; top, srednjeg i nižeg, piše poslovni tjednik Lider.
Iako nije pravilo i iznimke postoje jer oni iz profitabilnijih kompanija i dalje uživaju neke povlastice, kriza je uglavnom zaustavila rast neto plaća i bonusa - štedi se na svemu. A kad se traži novi menadžer, traži se drugačiji tip - onaj tko umije poslovati u kriznoj situaciji. I pritom ima dobru reputaciju.
Danas se menadžerske plaće kreću oko 15 do 75 tisuća kuna neto, plus bonusi (ako ih ima) kao što su korištenje automobilom, školovanje, opcijsko kupovanje dionica i sl.
Konzultant Drago Munjiza govori da su se smanjenja plaće top menadžera kretala od 10 do 30 posto. Bonusi se pak ne dostižu jer nema rezultata. "Glavni je razlog što menadžeri ne uspijevaju dohvatiti planirane rezultate, često ne svojom krivicom, nego zbog otežane konjukture u makroekonomiji te pojedinoj industriji. Plaće u srednjem menadžmentu pale su još više jer je lakše zamjenjiv. Ako direktor ima, primjerice, plaću od 25 tisuća kuna, za očekivati je da će srednji menadžment imati između 10 i 12 tisuća kuna, što je pad od 30 do 40 posto u odnosu na razdoblje prije krize. No, nema pravila jer se uvjeti znatno razlikuju od tvrtke do tvrtke", govori Munjiza, dodajući da se tržište za menadžere osjetno smanjilo, budući da je u stagnaciji dobar dio industrijskih grana (izdavaštvo i mediji, građevina, distributivna trgovina i maloprodaja itd.) koje su prije uvelike pridonosile mogućnostima zapošljavanja.
Kompanije štede, menadžeri manje očekuju
Sonja Brkić, regionalni menadžer za Hrvatsku u tvrtki Pedersen&Partners, govori da se tvrtke odlučuju na štednju na svim poljima i to svakako utječe i na menadžerske plaće. "Rezovi u troškovima rade se na svim razinama. S druge strane, i očekivanja kandidata smanjila su se i svela u mnogo razumnije okvire nego prije krize. Danas se ne prelazi na novi posao radi nekoliko tisuća kuna više. Ponajprije se traži sigurnost i mogućnost napredovanja", govori Brkić.
Dobri menadžeri u realnom sektoru poslodavcima vrijede onoliko koliko su sposobni zaraditi, kaže Esad Čolaković, glavni menadžer Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika CROMA. "U javnom je pak sektoru na snazi besmisleno pravilo da se primici direktora limitiraju koeficijentima vrednovanja poslova državnih službenika i dužnosnika, pri čemu je za državna poduzeća plafon ministarska plaća, a za komunalne tvrtke plaća dužnosnika lokalne samouprave", govori Čolaković, pojašnjavajući da su plaće i ostali primici članova uprave izuzeti iz općih tarifnih pravila koja vrijede za ostala zanimanja i reguliraju se individualnim ugovorima o zapošljavanju zavisno o ciljevima mandata.
Njegovi uvidi u konkretne menadžerske ugovore i istraživanja koja u sklopu CROME provode od prvih koraka pretvorbe i privatizacije pokazuju da plaće članova uprave najviše zavise o veličini, tržišnoj pozicioniranosti i složenosti djelatnosti tvrtke. Kaže da se one danas kreću od oko 4,5 do pet prosječnih plača u odgovarajućoj industriji. Pri tome je kod malih poduzetnika osnovna plaća tri do četiri, kod srednje velikih četiri do šest, a kod velikih društava šest do deset prosječnih plaća zaposlenika.
Branša ne igra ulogu kod top-menadžera
Za naše prilike ekstremno veliku plaću prima iznimno malobrojna menadžerska elita u financijskom sektoru, trgovini, farmaceutskom i ICT sektoru. U tu skupinu spadaju i top-menadžeri poduzeća koja posluju u sklopu multinacionalnih koncerna. Apstrahiramo li ekstreme, njihova je prosječna neto plaća reda veličine 45 do 60 tisuća kuna, govori Čolaković.
Osnovna menadžerska plaća kompenzira samo pretpostavljeno znanje, iskustvo, statusne dužnosti i osobnu odgovornost. I ovisi o mnogo faktora. Primjerice, o kompleksnosti poslovanja, visini plaće kod konkurencije i sl. Sve ostalo, dodatne povlastice uz redovnu plaću, oni moraju privrijediti tako da ostvare ciljeve poslovne politike i zadovolje interese svih skupina koje zavise o rezultatima poslovanja. Ako su u tome uspješni, s pravom im pripada i odgovarajuća nagrada.
No kako su se stanjili žiro-računi i povlastice, tako su se promijenile i karakteristike menadžera koje se danas traže. Naravno, kombinacija obrazovanja, a pogotovo iskustva nužna je, ali kriteriji su se pooštrili. Brkić kaže da se traže menadžeri koji mogu funkcionirati u kriznoj situaciji i nositi se sa strategijom tvrtke. Vrlo je važno postalo i iskustvo rada na internacionalnim tržištima jer je domaće u padu.
Kompanije su ranije bile manje osjetljive na iskustvo i često su uzimale manje iskusne ljude. Danas toga ima jako malo. Zapošljavaju se ljudi koji mogu brzo donijeti preokret i rezultat.
Aleksandar Zemunić, direktor Selectio kadrova, kaže da je plaća bitan segment u privlačenju kandidata budući da je u većem broju slučajeva riječ o zaposlenim menadžerima. "Takvi kandidati traže karijeru u kojoj će moći primjenjivati stečena znanja i iskustva i koja će im pružiti mogućnost daljnjega profesionalnog izazova. Bitan je i brend tvrtke, kako kotira na tržištu, na kakvom su glasu menadžeri, perspektiva itd.", kaže Zemunić, dodajući da ih angažiraju samo tvrtke koje traže najbolje kandidate na tržištu i spremne su za njih (i dobro) platiti.
Kvalitetni menadžeri i dalje će biti plaćeni sukladno njihovim rezultatima (i rezultatima poslodavaca) i uvijek će se tražiti više takvih. Oni su ipak vrlo važne karike za uspješno poslovanje u svim organizacijama. Zemunić upozorava da će oni koji ne mogu pratiti korak tržišta i industrije (p)ostati nezanimljivi i nekonkurentni, stoga moraju raditi na sebi.
Jer, kako poručuje Čolaković: "Menadžeri supermeni ne postoje i ničija karijera nije samo jednosmjerni put prema vrhuncima uspješnosti. u hrvatskom mentalitetu postoje samo pukovnici ili pokojnici. U javnom smo sektoru u novije vrijeme dobili i kategoriju pokajnika. Najbolji su menadžeri koji uspijevaju obuzdati vlastiti ego!"
Menadžerske plaće*
- 11.815,34 kune prosječna je neto plaća top-menadžera, što je 112 posto više od prosječne hrvatske plaće
- 15.991,92 kune prosječna je plaća top-menadžera kad se uračunaju bonusi i nagrade, što donosi 35-postotno povećanje
- 7230,66 kuna prosječna je plaća nižih i srednjih menadžera
- 12.887,10 kuna prosječna je mjesečna menadžerska plaća u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, koji isplaćuju najveće menadžerske plaće
- 8625 kuna plaćeni su u prosjeku top-menadžeri u Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje su menadžerske plaće najmanje
- 13.177,78 kuna na mjesec zarađuju top-menadžeri sa završenim magisterijem ili doktoratom/MBA-om; oni sa srednjom stručnom spremom zarađuju 24 posto manje
- 11% veća je plaća top-menadžera s deset i više godina iskustva od kolega s godinom do dvije iskustva
- 47% veće su plaće top-menadžera u privatnim tvrtkama pretežno u stranom vlasništvu nego u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu
*prema podacima servisa MojaPlaća (od siječnja do listopada 2013.)
Koliko zarađuju menadžeri u Europi*
- Švicarska 239.500 eura
- Velika Britanija 220.200 eura
- Njemačka 215.000 eura
- Turska 200.000 eura
- Austrija 183.700 eura
- Francuska 181.400 eura
- Danska 178.300 eura
- Rusija 168.400 eura
- Španjolska 158.300 eura
- Slovenija 157.800 eura
...
- Hrvatska 118.300 eura
*prosječna bruto godišnja novčana naknada izvršnog direktora, uključujući bonus (podaci za tvrtke s 200 do 300 zaposlenih u svim industrijama), Izvor: Pedersen&Partners
Izvor: Lider
