Svaki mjesec honorarno radi od 34 do 70 tisuća građana, među njima je sedam-osam tisuća nezaposlenih osoba.
Vlada je najavila da će od iduće godine mijenjati porezni tretman drugog dohotka pa će svi koji uz plaću rade i nešto honorarno morati podnositi poreznu prijavu za 2014. godinu. Nakon što im se drugi dohodak pribroji plaći i mirovini, nekima bi to moglo donijeti dodatnu poreznu obvezu nakon što 2015. godine poreznici obrade godišnju prijavu poreza na dohodak, piše Večernji list.
Rad za izbore
U rujnu ove godine evidentirano je 44 tisuće primatelja drugog dohotka koji su zaradili 115 milijuna kuna, svaki u prosjeku po 2600 kuna. Mjesečni broj građana koji stalno ili povremeno nešto zarade bio je od 34 tisuće pa do 70-ak tisuća, a ukupan broj primatelja u 2013. bio je 174 tisuće. Za sve njih Regos je u devet mjeseci evidentirao isplate od jedne milijarde kuna, na što su plaćeni socijalni doprinosi i 25 posto poreza na dohotak. Najviše evidentiranih primatelja drugog dohotka bilo je u svibnju – oko 71 tisuće, u vrijeme održavanja lokalnih izbora. U toj kategoriji primatelja tog je mjeseca bilo oko 26 tisuća nezaposlenih građana, dok ostali, uz drugi dohodak, primaju bilo plaću ili mirovinu. Inače, umirovljenici su oslobođeni plaćanja doprinosa na drugi dohodak, jednako kao i pisci autorskih djela. Kada nisu izbori, koji angažiraju dosta ‘honoraraca’, broj je nezaposlenih koji ostvaruju drugi dohodak od 7 do 8 tisuća na mjesec.
Obveza podnošenja porezne prijave neće imati znatnijeg utjecaja na porezne obveze građana sa sitnim honorarom ili nezaposlenima jer je zarada manja od 26.400 kuna godišnje oslobođena od plaćanja poreza i prireza. No, kad se drugi dohodak pribroji plaći ili mirovini, primatelj može preskočiti iz nižeg poreznog razreda u drugi, pa će im Porezna uprava ispostaviti razliku.
Zbog najave drugačijeg oporezivanja drugog dohotka zaiskrilo je prošloga tjedna i na sjednici hrvatske Vlade jer je njezina potpredsjednica Vesna Pusić promjenu okarakterizirala kao udar na srednji sloj, liječnike i profesore koji dodatno zarađuju preko ugovora o djelu. Ministar Linić branio je prijedlog spominjanjem menadžera koji drugi dohodak koriste za isplatu milijunskih bonusa.
Prema zakonu, drugim se dohotkom uglavnom služe članovi predstavničkih tijela, članovi upravnih i nadzornih odbora, suci porotnici, sudski vještaci, autori, trgovački putnici, agenti, akviziteri, sportski suci i delegati, prevoditelji te svi ostali koji povremeno rade preko ugovora o djelu. U obrazloženju zakonske izmjene Ministarstvo financija navodi da je niža porezna stopa preferirala upravo takav rad u odnosu na ugovor o radu te prestaju s takvom praksom. Od iduće godine uvodi se i novi obrazac za prijavu plaća i na njemu će poslodavci uz plaću navoditi sve druge isplate i neoporezive naknade.
I danas se 70-ak posto ubere od 10 posto poreznih obveznika
Jednostavno ću manje raditi i malo smanjiti potrošnju. Neću trošiti svoje slobodno vrijeme na, primjerice, studije ako će mi pola uzeti država", priča jedan doktor znanosti komentirajući izmjene Poreza na dohodak u dijelu koji se odnosi na takozvani drugi dohodak.
Prijedlog zakona koji je Vlada predstavila prošli četvrtak zajedno s prijedlogom proračuna pljuska je zemlji znanja i udar na intelektualni rad, kaže i računicom objašnjava zašto zbog promjene oporezivanja drugog dohotka koji se danas oporezuje paušalno s 25 posto (plus prirez), a ubuduće će to biti kao i na plaću, namjerava manje raditi.
Na prijavljenih 10.000 kuna autorskog ugovora iz 2014. porez na dohodak će biti gotovo 4200 kuna, a sad je 2200 kuna. Zajedno s prirezom danas je to opterećenje oko 2600, a od iduće godine oko 5000 kuna. Bruto dohodak slijedom tog autorskog ugovora povećava se za približno petinu, kaže. Kod ugovora o djelu povećanje je i veće: za više od trećine. Na 10.000 kuna porez na dohodak ispada više nego duplo veći (danas je 3546, a ubuduće 7575 kuna), a prirez raste sa 640 na 1360 kuna. Za mnoge će, međutim, relevantnije biti za koliko će im se u startu umanjiti isplate po drugim dohocima. Jer, nemali dio njih ugovoren je u bruto iznosu, pa će ugovori na primjeru 10.000 kuna značiti koju tisuću kuna manje nego danas.
Primici koji se smatraju drugim dohotkom zahvaćaju prilično širok spektar poslova - od autorskih radova, nadzornika i članova upravnih odbora, sudaca porotnika i sportskih sudaca, do trgovačkih agenata, prevoditelja i školaraca. Tako su i očekivani efekti šaroliki. Onima kojima je ukupni dohodak manji od praga za oprezivanje po stopi od 25 posto, nova bi pravila mogla donijeti i male povrate, a porezne promjene ne brinu previše ni one kojima i s drugim dohotkom oporezivi dohodak ne premašuje liniju od 8800 kuna kao prag za 40-postotnu stopu oporezivanja. Najpogođeniji će biti oni koji već jesu u tom poreznom razredu, a to je mahom kategorija visokoobrazovanih kadrova, poput profesora, liječnika.
Na taj se sloj odnosi i veći dio od oko 720 milijuna kuna poreza na dohodak koji država (središnji i lokalni proračuni) naplati po osnovi drugog dohotka. Kao što se, uostalom, od ukupno 10-ak milijardi kuna poreza na dohodak, i danas više od dvije trećine ubere od 10 posto poreznih obveznika s najvećim dohocima. Progresivnost oporezivanja dohotka očito dodatno raste. Bivša ministrica Martina Dalić problem s novim zakonom vidi ponajprije u tome što će smanjiti konkurentnost visokoškolovanog rada. Za razliku od cijene radne snage niže stručne razine, Hrvatska je s VSS-om mogla konkurirati, kaže. Umjesto da se tu pokušavamo pozicionirati, mi se ponašamo neprijateljski prema srednjem sloju. A sve to zapravo samo "za račun nezasitne potrošnje", zaključuje ekonomist Guste Santini.
Izvor: Večernji list, Poslovni dnevnik
